Pet kćeri despota Jovana — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Ред 48:
=== Despina Milica ===
[[Датотека:Painted church in Curtea de Arges.jpg|мини|Ktitorski manastir Despine i Nagoja V u kome danas počivaju uz decu]]
Peta kći despota Jovana, po imenu Despina Milica{{efn|'''Kneginja Milica Despina''' bila je srpskog porekla, u bliskom srodstvu sa plemićkim kućama [[Бранковићи|Brankovića]] i [[Лазаревићи|Lazarevića]]. U istoriografiji postoji nekoliko teorija o njenim roditeljima. Neki naučnici smatraju da je ona bila jedna od kćeri srpskog despota [[Јован Бранковић|Jovana Brankovića]] koji je umro 1502. godine. Drugi misle da je bila kćerka Jovanovog starijeg brata, srpskog despota [[Ђорђе Бранковић (деспот)|Đorđa Brankovića]] koji je umro 1516. godine. Postoje i drugi stavovi o njenom poreklu.}}, bila je udata za vlaškog vojvodu Nagoja V Basarabu s kojim je imala petoro dece i potomstvo u Vlaškoj i Trasilvaniji. Basarab Nagoj je poticao iz bojarske porodice Krajovešti. Bio je vrlo obrazovan, pokrovitelj crkve i osnivač mnogih manastira. Napisao je jedno od prvih literarnih dela na rumunskom jeziku. Stupanje u rodbinske veue sa srpskim Brankovićima, koji su u sebi nosili i krv vizantijskih careva, u tom istorijskom periodu bila je velika čast za pravoslavne vladare [[Vlaška|Vlaške]] i [[Молдавија|Moldavije]].
 
Despina je sa suprugom osnovala čuveni manastir [[Kurtea de Arđeš]] u tadašnjoj vlaškoj prestonici, u kome se i danas može videti njihov ktitorski portret. Između ostalih dobročinstava, Nagoj je pomogao Maksimu i Angelini Branković da podignu [[manastir Krušedol]] u Sremu. Sačuvan je Despinin vez („felon”) za crkvu u Krušedolu na kome je izvezla imena članova svoje porodice, s datumom „15. juni 1519.” (godišnjica Kosovske bitke).<ref>Веселин Чајкановић, Мит и религија у Срба, Српска књижевна задруга, Београд, 1973.</ref>