Ana Besarab — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нема описа измене
Ред 1:
{{Почетник|26|9|2009}}
'''Ana (Anka) Besarab''' bila je supruga srpskog cara [[cara Stefan Uroš V|Stefana Uroša V]], druga i poslednja srpska carica. Došla je u [[Srbija|Srbiju]] oko [[1360]]. godine, i bila je, kao i njen suprug, nemoćni svedok početka zalaska srednjevekovne srpske države.
 
 
== Poreklo ==
'''Ana''' je bila kći [[vlaškog]] vojvode [[Aleksandra Besarabe]]. Njena sestra, bila je žena budućeg [[bugarskog cara]]. Do sklapanja ovog braka je, najverovatnije, došlo po inicijativi '''Uroševe''' carice-majke, [[Jelena Bugarska|Jelene Asen (monahinje Jelisavete]]), koja je ovim brakom želela da dodatno učvrsti veze sa svojim bugarskim srodnicima.
 
 
== Bračni život ==
 
Život poslednje srpske carice nimalo se ne može uporediti sa životom njene svekrve, ili nekih drugih vladarskih supruga u Srbiji. Za razliku od njih, '''Ana''' nije imala ulogu u političkom životu države. Čak i da je imala takvu ambiciju, stanje u državi joj nije bilo naklonjeno. Njen suprug nije imao dovoljno autoriteta niti državničkog talenta, da održi vladarske tekovine svoga oca, [[Stefan Uroš IV Dušan|Stefana Uroša IV Dušana]], i njegovih prethodnika. Osokoljeni opadanjem vladarske moći, oblasni gospodari [[Srpsko Carstvo|srpskog Carstva]], počeli su voditi samostalnu politiku. U takvoj situaciji, car '''Stefan Uroš V''' se počeo oslanjati uz najmoćnije, prvo [[Vojislava Vojinovića]], a potom [[braću Mrnjavčeviće]]. Carica '''Ana''' i car '''Uroš''' nisu imali potomaka. Sve više su ličili na “vladarski par bez države”. U takvoj situaciji, '''Ana''' nije imala nikakve mogućnosti da utiče na sudbinu zemlje kojoj je bila carica. Štaviše, postala je tihi svedok burnih događaja, koji su se počeli smenjivati strahovitom brzinom. Prvo propast braće '''Mrnjavčevića''', u [[Marička bitka|Maričkoj bici]], [[26. septembra 1371. godine]]. godine, a potom i iznenadna smrt cara '''Uroša Nejakog''', 2. ili 4. decembra, iste godine.
Time se prekinula najsnažnija spona, koja je '''Anu''' vezivala za Srbiju, koju ona, za razliku od nekih svojih prethodnica, nije napustila. Ubrzo, nakon Uroševe smrti, povukla se u tišinu manastira, ponevši monaško ime '''Jelena'''. Tu je i preminula, ne zna se tačno gde i kada, otišavši isto onako kako je i živela - tiho.
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Ana_Besarab