Renin-angiotenzin sistem — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нема описа измене
Ред 1:
[[Image:Renin-angiotensin-aldosterone system.png|thumb|550px|RAAS Schematic]]
 
'''Renin-angiotenzin sistem''' je jedan od mehanizama kojim [[bubreg|bubrezi]] učestvuju u kontroli [[hipertenzija|krvnog pritiska]]. [[Renin]] je proteolitički [[enzim]], a oslobađa se kada arterijski pritisak postane prenizak. Renin se u neaktivnom obliku, proreninu, nalazi u jukstaglomerularnim ćelijama bubrega, a promene koje uzrokuje pad arterijskog pritiska dovode do pucanja molekula prorenina i oslobađanja renina. Sam po sebi, renin nije u stanju da modifikuje pritisak, ali deluje na protein [[angiotenzinogen]], koji se proizvodi u jetri, a rezultat ove reakcije je oslobađanje angiotenzina I iz angiotenzinogena. Renin se u cirkulišućoj [[krv|krvi]] zadržava najviše jedan sat, utičući za to vreme na stvaranje angiotenzina I. Angiotenzin I je biološki slabo aktivan, on deluje blago vazokonstriktorno, ali ne u dovoljnoj meri da izazove značajne cirkulacijske promene. Međutim, gotovo odmah po njegovom stvaranju, u krvnim sudovima [[pluća]] se, pod uticajem angiotenzin-konvertujućeg enzima, od angiotenzina I (koji ima 10 aminokiselina) odvajaju dve aminokiseline, pa tako nastaje peptid od 8 aminokiselina- angiotenzin II. Angiotenzin II se u krvi zadržava vrlo kratko, minut-dva, pošto ga drugi enzimi krvi i tkiva deaktiviraju (angiotenzinaze). Angiotenzin II, putem mehanizma povratne sprege, a pod normalnim okolnostima, inhibira lučenje renina, čime se sprečava pojava hipertenzije.
 
===Delovanje angotenzina II===