Зоран Лакић — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нема описа измене
Ред 1:
Zoran Lakić, akademik, Rođen je 31. oktobra 1933. godine, u selu [[Donja Bijela]] kod [[Šavnik]]a (od oca Miroja - učitelja i majke Milene, rođene Bošković, ćerke Zeka, [[perjanik]]a [[Никола I Петровић|kralja Nikole]]). Osnovnu školu završio je u [[Danilovgrad]]u, a [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Nikšić]]u 1952. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu - grupa istorija, gdje je i doktorirao 1974. godine.
 
==Biografija==
Radio je u Arhivu [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[SKJ]] Crne Gore do njegovog pripajanja Istorijskom institutu Crne Gore 1959. godine. Jedno vrijeme je proveo na radu u tadašnjem Sekretarijatu za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore, a potom je bio biran za redovnog profesora na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, gdje je predavao Istoriju Jugoslavije, do penzionisanja 31. XII 2000. godine. U dva mandatna perioda bio je šef Odsjeka za istoriju i geografiju.
 
Predavao je na poslijediplomskim studijama Univerziteta u Prištini.
Ред 9:
 
Bio je urednik [[Okrugli sto|Okruglog stola]] Istorijskog instituta Crne Gore, u periodu 1983-1991. godine.
Uređivao je "Istorijske zapise" - najstariji naučni časopis u Crnoj Gori, u periodu od 1994. do 1998. godine.
Bio je član redakcije prestižnih časopisa - Jugoslovenski istorijski časopis (JIČ), Nastava istorije - i brojnih zbornika radova.
Od 1998. godine urednik je Glasnika Odjeljenja društvenih nauka [[CANU]].
 
Bio je član i predsjednik komisija za odbranu magistarskih i doktorskih radova. Bio je član Republičke konferencije [[SSRN]] Crne Gore, potpredsjednik Republičkog [[SIZ]]-a za nauku, član Žirija[[Žiri]]ja za Trinaestojulsku nagradu, predsjednik Društva istoričara Crne Gore i Savjeta Filozofskog fakulteta u Nikšiću, član Senata[[Senat]]a Univerziteta Crne Gore u dva mandata i predsjednik Jugoslovenske lige za mir, nezavisnost i ravnopravnost naroda.
 
Sekretar je Odjeljenja društvenih nauka u drugom mandatu i član Predsjedništva CANU. Urednik je grupe za istoriju [[Enciklopedija|Enciklopedije]] Crne Gore.
Napisao je preko 600 bibliografskih jedinica, među kojima je i 17 posebnih izdanja na koje je objavljeno preko 100 prikaza i osvrta. Prevođen je na svjetske jezike, kao i na [[makedonski jezik|makedonski]] i [[slovenački jezik]].
 
==Nagrade i priznanja==
Dobitnik je
*Nagrade mladih Podgorice,
*prestižne Četvrtojulske nagrade i
*Nagrade “Oktoih", kao i međunarodnih priznanja za nauku.
*Po predlogu Bibliografskog instituta u Njujorku[[Njujork]]u izabran je za ličnost godine 1998.
*Slično priznanje dobio je i od Univerziteta u Kembridžu[[Kembridž]]u 2000. godine.
*Odlikovan je Medaljom mladih Alžira[[Alžir]]a (1965),
*[[Orden rad|Ordenom rada]] sa srebrnim i zlatnim vijencem,
*Zlatnom plaketom [[Crveni krst|Crvenog krsta]] i
*Srebrnom plaketom [[JNA]].
 
Uvršten je u Enciklopediju srpske istoriografije i u publikaciju Ko je ko u Crnoj Gori.
Линија 34 ⟶ 36:
Najvažnije objavljene knjige:
*Narodnooslobodilačka borba u Crnoj Gori 1941-1945 ([[koautor]] sa R. Pajovićem i G. Vukmanovićem),
*1963; Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja ([[ZAVNO]]) Crne Gore i Boke, 1963;
*Žene Crne Gore u revolucionarnom pokretu 1918-1945 (koautorstvo), 1969;
*Zapisi o revoluciji, 1971;
*Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja ([[CASNO]]), 1975;
*Crveni krst Crne Gore 1875-1975 (koautorstvo), 1980;
*Partizanska autonomija Sandžaka 1943-1945, 1992;
*Istorija i istoriografija, 1992. i 1997;
*Bitka za Crnu Goru - Boj na Martinićima 1796 (sa prof. dr [[Radoman Jovanović|Radomanom Jovanovićem]]), 1996;
*Istorijska [[čitanka]] (sa M. Starovlahom), 1996;
*Ogledi iz istorije Jugoslavije, 1999,