Solarna fotonaponska energija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Grammar: 2;
Ред 112:
===Razvoj tehnologije===
 
Prva moderna fotonaponska solarna ćelija napravljana je [[1956]]. godine u [[Belova laboratorija|Belovoj laboratoriji]]. Prve FN ćelije bile su razvijane za [[svemir|svemirske]] programe. Razvoj FN tehnologije se zadnjih godina, podstaknut jakim razvojem tržišta, intezivnointenzivno menja. Do danas je razvijeno mnogo [[materijal|materijala]] od kojih su najčešće u upotrebi [[silicijum]], zatim galijum-arsenid, kadmijum-sulfid, kadmijum-telurid i mnogi drugi. Takođe postoji više tehnologija izrade FN ćelija. Tako su razvijene tehnologije izrade FN ćelija od [[kristal|kristalnih]] [[poluprovodnik|poluprovodnika]] i u obliku tankog filma. Tipovi FN ćelija od kristalnih poluprovodnika su:
* Silicijumove -{Si}- monokristalne, polikristalne i amorfne
* Galijum arsenidne -{GaAs}-
Ред 129:
[[File:viseslojne_fotonaponske_solarne_celije_princip.png|mini|300px|thumb|right|Slika prikazuje kako pojedini poluprovodički materijali korišteni za izradu fotonaponskih solarnih ćelija koriste različite dijelove spektra sunčevog zračenja]]
[[File:Nellis AFB Solar panels.jpg|mini|thumb|175px|left|Koncentrirajući fotonaponski solarni modul]]
Pri [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnom efektu]] samo deo fotona može izazvati fotoelektrični efekat. Za pojedine materijale postoje različite granice [[energija]] fotona koje mogu izazvati fotoelektrični efekt. Na primjer, silicijumska FN ćelija ima maksimum spektralne osetljivosti za talasnu duljinudužinu od 800 -{nm}-, tj. najbolje apsorbira svetlost te talasne dužine. Pri upotrebi samo jednog materijala za izradu FN solarne ćelije veliki deo energetskog [[spektar|spektra]] fotona ostaje neiskorišten. Zbog toga se istražuju FN solarne ćelije izrađene od više [[PN spoj|PN spojeva]], odnosno od više poluprovodničkih materijala. Svaki [[materijal]] koristi deo spektra sunčevog zračenja. Ovakve solarne ćelije nazivaju se višeslojne fotonaponske solarne ćelije ({{jez-eng-lat|multijunction photovoltaic cells}}). Na ovaj način moguće je postići veću korisnost, čak veše od teorijskih korisnosti pri upotrebi samo jednog materijala. Do sada su postignute korisnost FN solarnih ćelija do oko četrdesetak posto.
 
Pošto su ovakvi novi materijali vrlo skupi, [[sunčeva svetlost]] se [[optika|optičkim]] sistemom ogledala ili [[sočivo (optika)|sočiva]] koncentriše na male površine skupih fotonaponskih ćelija. Ovakav dizajn [[ekonomija|ekonomski]] je opravdan ako su fotonaponske ćelije skuplje od optičkog sistema za koncentrisanje. Uz ovakav dizajn potrebna je manja površina fotonaponskih solarnih ćelija. Na taj način grade se moduli kao na slici koja je prikazana levo od teksta.