Divlja svinja — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м r2.7.1) (Робот додаје: be:Дзік
м r2.6.4) (Робот додаје: mrj:Ирсасна; козметичке промене
Ред 17:
Iako po prirodi nisu agresivne, divlje svinje mogu biti opasne jer imaju velike kljove i jako su brze<ref name="britanika"/>.
 
== Fizičke osobine ==
Masa im varira u zavisnosti od godišnjih doba i klime u kojoj žive. Dok se u nekim područjima masa kreće između 75 i 115 -{kg}- kod mužjaka a kod ženki oko 75 -{kg}-, u vlažnijim i hladnijim područjima mužjaci budu teški i 175, pa i preko 200 -{kg}-, a ženke i do 140 -{kg}-<ref>[http://www.feral.org.au/content/species/pig.cfm -{feral.org.au}-: divlje svinje] {{en}}</ref>. Odrasli primerci divljih svinja mogu biti visoki od 90 do 100 -{cm}-, a dugački od 120 do 160 -{cm}-.
 
Ред 24:
Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se oprase, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog meseca.
 
== Ponašanje ==
Divlje svinje izuzetno brzo trče i dobri su plivači<ref name="britanika">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/70675/boar Enciklopedija „Britanika“]</ref>. Uglavnom se zadržavaju po obodima šuma gde postoje vodotoci. Vole da se kaljuže i na taj način se osvežavaju i rešavaju kožnih [[parazit]]a. Za odmor koriste brlog, ali pre nego što legnu u njega prvo neko vreme sede. Način pridizanja je takav da prvo sednu osmatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju.
 
Ред 31:
Po načinu ishrane spadaju u [[svaštojed]]e, što znači da će pored hrane biljnog porekla pojesti životinje koje uspeju uhvatiti, pa će čak jesti i strvine<ref>[http://www.animalcontrol.com.au/pig.htm -{AnimalControl.com.au}-: divlje svinje]</ref>.
 
== Razmnožavanje ==
[[Slika:Wildsau mit Frischling.jpg|мини|десно|200п|Prasići divlje svinje sisaju]]
Ženke postaju polno zrele sa 10 meseci, a mužjaci koji mesec kasnije. Međutim, ne pare se pre navršenih 18 meseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže.
Period teranja divlje svinje se odvija od polovine novembra do početka februara. U tom periodu može da dođe do borbi među mužjacima, jer glavna ženka obeleži teritoriju na više mesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u teranju za dve nedelje. Posle borbi sa drugim mužjacima, najjači vepar ostaje sa čoporom oko mesec dana i za to vreme upari sve ženke iz čopora. Posle tog perioda se vraća usamljeničkom životu.
 
== Spoljašnje veze ==
{{commons|Sus scrofa}}
{{wikispecies|Sus scrofa}}
* [http://www.britishwildboar.org.uk/profile.html -{britishwildboar.org.uk}-: „Sve što treba da znate o divljim svinjama“] {{en}}
* [http://www.coestatepark.com/wild_pig.htm -{coestatepartk.com}-: galerija i opis] {{en}}
* [http://www.feral.org.au/content/species/pig.cfm -{feral.org.au}-: divlje svinje] {{en}}
 
== Reference ==
{{извори}}
 
Ред 50:
[[Категорија:Свиње]]
[[Категорија:Сисари Србије]]
 
{{Link FA|ar}}
{{Link FA|de}}
Линија 97 ⟶ 98:
[[ka:გარეული ღორი]]
[[csb:Dzëk]]
[[mrj:Ирсасна]]
[[ko:멧돼지]]
[[lbe:ВацӀлул дунгъуз]]