Povreda — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
razne dopune teksta, reference i vikiveze
Ред 16:
| MeshID = D014947
}}
'''Povreda (trauma)''' je nasilno oštećenje [[telo|tela]] ([[zdravlje|zdravlja]]), izazvano isključivo dejstvom spoljašnjih faktora, za razliku od [[Обољење|oboljenja]], kao prirodnog oštećenja [[zdravlje|zdravlja]], koje se razvija spontano, pod uticajem kako spoljašnjih (egzogenih), tako i unutrašnjih (endogenih) činilaca <ref name="ref22">Ćeramilac A. ''Opšta i specijalna patologija mehaničke traume.'' Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1986.</ref>. Ako se [[Човек|ljudsko telo]] sudari sa drugim (humanim, živim ili neživim) telom, [[kinetička energija]] sudara može da izazove različite povrede ({{jez-lat|trauma}}), [[rane]] ({{jez-lat| vulnus}}) i u najgorem slučaju iznenadnu [[smrt]]. Zato se povreda definiše i kao ...''"telesno oštećenje na organskom nivou, koje nastaje kao posledica akutnog izlaganja energiji (mehaničkoj, toplotnoj , električnoja , hemijskoj ili zračenju ) u opsegu koji prelaze prag fiziološke tolerancija. U nekim slučajevima (npr. davljenje, gušenje, smrzavanje), povreda proističe iz insuficijencije vitalnih elemenata"''... <ref>Baker SP, O'Neill B, Karpf RS. ''The injury fact book.'' Lexington, MA, Lexington Books, 1984.</ref>
 
AkoŠirom sesveta, oko 5 miliona ljudi umrlo je od posledica povrede u [[Човек|ljudsko telo2000]] sudari- sa drugimstopom (humanimsmrtnosti od 83,7 živimna ili100 neživim)000 telomstanovnika <ref>Peden M, [[kinetičkaMcGee energija]]K, sudaraSharma možeG. da''The izazoveinjury različitechart povredebook: ({{jez-lat|trauma}}),a [[rane]]graphical ({{jez-lat|overview vulnus}})of ithe uglobal najgoremburden slučajuof iznenadnuinjuries.'' [[smrt]]Geneva, World Health Organization, 2002.</ref>. Povrede su najčešći i najvažniji uzrok prerane smrti i invalidnosti mladih ljudi u razvijenim zemljama. Jedna trećina svih [[smrt]]i kao posledica povreda izazvane su motornim vozilima u saobraćajnim nesrećama, jedna trećina u drugim neželjenim nesrećama (najčešće izazvanim padom sa visine), a jedna trećina namernim nasiljem ([[samoubistvo]] i [[ubistvo]]) <ref>''International statistical classification of diseases and related health problems, tenth revision''. Volume 1: tabular list; Volume 2: instruction manual; Volume 3: index. Geneva, World Health Organization, 1992–1994.</ref>. Npr. u [[SAD]] više od 150.000 povrede završava smrtnim ishodom svake godine, a veliki broj nesmrtnih trajnim invaliditetom sa velikim socijalnim i medicinskim posledicama <ref>{{en}} Oliver Rácz, František Ništiar Oliver Rácz, František Ništiar, Jaroslava Nováková, Iveta Cimboláková ''PHYSICAL FACTORS AS CAUSES OF DISEASES AND HEALTHDAMAGE'' [http://patfyz.medic.upjs.sk/acom/physicalcely.pdf]</ref>.
== Klasifikacija povreda ==
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Povreda