Српски књижевни гласник — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
Нема описа измене
Ред 4:
Časopis je pokrenuo [[Bogdan Popović]] i uz pomoć odbora uređivao ga je 1905.kada su uredničtvo preuzeli [[Pavle Popović]] (1905—06) i [[Jovan Skerlić]] do svoje smrti 1914. godine. Novu seruju pokreće Bogdan Popović i [[Slobodan Jovanović]] i jedno vreme je uređuju, a kasnije uz široki redakcijski odbor, urednici se menjaju. ([[Svetislav Petrović]], [[Miodrag Ibrovac]], [[Milan Bogdanović]], [[Božidar Kovačević]] i dr.), ali časops ostaje za 40 godina svoga izlaženja jedan od vodečih časopisa u Srbiji. Najveću zaaslugu za fizionomiju časopisa imaju njegovi prvi urednici braća Popović i Jovan Skerlić, koji su i aktivno sarađivali u njemu, okopljajuću oko sebe mnoge istaknute pisce. Negujući književnu formu strogog izbora priloga, Srpski književni glasnik je uspeo da ostvari i bogatstvo sadržaja. U časopisu su objavljivani, prozna dela i poezija najboljih domaćih pisaca, znalački izbor stranih dela sa dobrim prevodima, članci iz oblasti društvenih nauka, književnosti i umetnosti koje su pisali neosporni poznavaoci.
 
U časopisu debituju i afurmišu se [[Stevan Sremac]] sa ''Zonom Zamfirovom'', [[Petar Kočić]] svojom pripovetkom ''Kroz maglu'', [[Bora Stanković]] ''[[Koštana|Koštanom]]'', [[Radoje Domanović]] ''Stradijom'' i ''Kraljevićem Markom po drugi put među Srbima'', [[Ivo Ćipiko]], [[Simo Matavulj]], pesnici [[Jovan Dučić]], [[Milan Rakić]], [[Tin Ujević]], [[Aleksa Šantić]], [[Sima Pandurović]], [[Milutin Uskoković]] [[Milutin Bojić]] i drugi ukqučujući i pisce iz oblasti nauke i kulture kao što su [[Jovan Cvijić]], [[Aleksandar Belić]], [[Jaša Prodanović]] i dr.