Brensted-Laurijeva teorija kiselina i baza — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
мНема описа измене
Ред 1:
{{Kiseline i baze-lat}}
'''Bronsted-Lorijeva teorija''' predstavlja teoriju [[kiselina]] i [[baza (hemija)|baza]] koju su nezavisno jedan od drugog predložili Johanes Nikolaus Bronsted i Martin Lori [[1923]].<ref>R.H. Petrucci, W.S. Harwood, and F.G. Herring, General Chemistry (8th edn, Prentice-Hall 2002), p.666</ref><ref>G.L. Miessler and D.A. Tarr, Inorganic Chemistry (2nd edn, Prentice-Hall 1998), p.154</ref> U ovom sistemu su Bronstedove baze i Bronstedove kiseline definisane tako što je kiselina [[molekul]] ili [[jon]] koji je u mogućnosti da izgubi ili donira katjon [[vodonik]]a tj. [[proton]] -{H<sup>+</sup>}-, a baza je vrsta koja je u mogućnosti da prihvati katjon vodonika tj. proton.
 
[[File:Autoprotolyse eau.svg|thumb|upright=1.5|Voda kao i kiselina i baza. Jedan -{H<sub>2</sub>O}- se ponaša kao baza i prihvata -{H<sup>+</sup>}- da bi postao -{H<sub>3</sub>O<sup>+</sup>}-; drugi -{H<sub>2</sub>O}- se ponaša kao kiselina i gubi -{H<sup>+</sup>}- pri čemu postaje -{OH<sup>-</sup>}-.]]
Ред 38:
:-{B(OH)<sub>3</sub> + 2H<sub>2</sub>O {{eqm}} B(OH)<sub>4</sub><sup>-</sup> + H<sub>3</sub>O<sup>+</sup>}-
Ovdje se borna kiselina ponaša kao Luisova kiselina i prihvata elektronski par sa atoma kiseonika iz jednog molekula vode koji zatim donira proton drugom molekulu vode i zato se ponaša kao Bronstedova kiselina.
 
==Reference==
{{reflist|2}}
 
[[Kategorija: Kiseline]]