Савремено доба — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Istorija savremenog doba
м Враћене измене Balsa Cetkovic (разговор) на последњу измену корисника Novak Watchmen
Ред 1:
{{би}}
Savremeno doba je period od 1914 (pocetka I svjetskog rata) pa do danas. Mnogi istoričari svrstavaju ovaj dio istorije u novi vijek, medjutim, zbog mnogih promjena ovaj period istorije se proučava samostalno.Ono po cemu će ovaj period biti upamćen su dva svjetska rata i velika otkrića u nauci i tehnici.Dolazi do razvoja modernih društava, novih država kao i snažnog razvoja velikih kompanija. Dolazi do stvaranja internacionalnog tržišta i velikog razvoja industrije i trgovine.Vodeću ulogu u kreiranju svjetske politike imaju ekonomski najrazvijenije zemlje kao sto su SAD, Njemačka, V.Britanija , Francuska, Rusija, Japan i Kina.
'''Савремено доба''' је дeо [[Историја|историје]] од [[Октобарска револуција|Октобарске револуције]] [[1917]]. године до данас, и оно још траје. Понекад се умјесто Октобарске револуције као почетак Савременог доба узима [[Први свјетски рат]] ([[1914]]-[[1918]]).
 
{{Историјска доба}}
Prvi svjetski rat je počeo 28.07.1914, napadom Austro-Ugarske na Srbiju, a zavrsen je 11.11.1918.Kapitulacijom Njemacke. To je bio imperijalistički rat koji se vodio između sila Antante i Centralnih sila za teritorije. Jedino su Srbija, Crna Gora i Belgija vodile odbrambene ratove. Na strani antante su se borile Francuska, Engleska, Rusija, Italija(od 1915), Srbija, Crna Gora, SAD i Grcka(od 1917) i Rumunija (1916), a na strani centralnih sila su bile Njemačka, Austro-Ugarska, Turska i Bugarska (1915). Rat je završen pobjedom Antante. Najznačajnije bitke su bile Cerska, Kolubarska, bitka na Marni, bitka na Soni, kod Verdena i proboj Solunskog fronta. Drugi svjetski rat je počeo 01.09.1939, napadom Njemacke na Poljsku. Uskoro su se u rat uključile Italija i Japan na strani Njemacke i SAD, Francuska Britanija, SSSR na strani saveznika. Rat je zavrsen 1945. bacanjem atomskih bombi na Hirosimu i Nagasaki (Japan) od strane SAD.
{{клица-историја}}
{{Commonscat|Historical film as animated gif}}
 
[[Категорија:Историја]]
{{Link FA|eu}}
 
[[als:Zeitgeschichte]]
TEHNIČKA I NAUČNA OTKRIĆA
[[bg:Най-ново време]]
 
[[ca:Edat contemporània]]
Njemački inženjer Simens je 1866. godine pronašao postupak za pretvaranje mehaničke u električnu energiju. Tri godeine kasnije belgijski radnik Gram je promenio taj princip na konstruisanje dinamo-mašine, a zatim i elektro motora koji električnu energiju pretvara u mehaničku. Prvi eksperimenti sa električnom svijetiljkom vršio je, za bezuspješno, Delari još 20-ih godina XIX vijeka. Tek je 70-ih godina amerikanac Edison načinio sijalicu od stakla u obliku kruške, u kojoj je struja grejala ugljenik kao provodnik, koji se žario i svijetlio. Naš poznati naučnik, Nikola Tesla, krajem XIX vijeka otkrio je višefaznu struju i mogućnost prenošenja električne energije na velike udaljenosti. Bel i Grej, amerikanci, konstruisali su telefon (1876). Na prelasku XIX u XX vijek na osnovu otkrića italijana Markonija, rusa Popova i Nikole Tesle, otkriven je radio. Pravu revoluciju u štampanju novina proizveo je Morgentaleov izum linotipa s livenim metalnim slovima. Tehničko-tehnološki preobražaj iz temelja je izmjenio gotovo sve oblasti kapitalističkog privređivanja: industriju, rudarstvo, saobraćaj, građavinstvo, hemijsku tehnologiju... Donio je i velike zaokrete u svakodnevnom životu ljudi.
[[cs:Moderní dějiny]]
[[de:Zeitgeschichte]]
[[en:Contemporary history]]
[[es:Edad Contemporánea]]
[[eu:Aro Garaikidea]]
[[fr:Époque contemporaine]]
[[gl:Idade Contemporánea]]
[[hi:समकालीन]]
[[hr:Najnovije doba]]
[[it:Storia contemporanea]]
[[ja:現代 (時代区分)]]
[[kn:ಸಮಕಾಲೀನ]]
[[ko:현대 (시대)]]
[[ht:Tan kontanporen]]
[[lb:Zäitgeschicht]]
[[lt:Naujausieji laikai]]
[[hu:Legújabb kor]]
[[nl:Eigentijdse tijd]]
[[no:Samtidshistorie]]
[[oc:Edat Contemporanèa]]
[[pl:Historia najnowsza]]
[[pt:Idade Contemporânea]]
[[ru:Новейшее время]]
[[sh:Najnovije doba]]
[[sv:Samtidshistoria]]
[[ta:சமகாலம்]]
[[uk:Новітня історія]]
[[vls:Eigntydsn tyd]]