Blagotin, grad dobrih ljudi — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м →‎Spoljašnje veze: разне измјене
м исправљање правописних и других грешака
Ред 2:
'''„Blagotin, grad dobrih ljudi“''' je dokumentarna tv mini-serija od tri epizode reditelja [[Slobodan Ž. Jovanović|Slobodana Ž. Jovanovića]], a u proizvodnji [[Radio-televizija Srbije|Radio-televizije Srbije]], [[1993]]. godine.
 
Serija otkriva tajnu ''Blagotina'', izuzetno važnog [[Неолит|neolitskog]] nalazišta na [[Балкан|Balkanu]], u Jugozapadnoj [[Србија|Srbiji]], nedaleko od grada [[Трстеник|Trstenika]]. Izuzetnog po tome što je [[Археологија|arheološka]] ekipa [[Београдски Универзитет|beogradskog univerziteta]] koju predvodi dr [[Svetozar Nani Stanković]] pronašla prvi zidani [[Храм|hram]] u istoriji čovečanstva. Hramovi su u [[Неолит|Neolitu]] obično bili deo kuće, ali ovde se hram nalazi u okviru blagotinskog naselja, na trgu prečnika 30 metara, i to u njegovom samom centru, kao zasebna građavina. Hram je zidan 6000 godina pre [[Христ|Hrista]]. Imao je oltar koji je polu-zidom bio odvojen od profanog prostora oblika presečene pečurke i gde su se nalazila četiri prestola postavljena tako da pokazuju aspolutni sever-jug, a na ovim prostorima po suncu ili po mesecu nikada ne može da se odredi apsolutni sever-jug. U inicijalnom delu [[Oltar|oltara]] , na dubini od 2,5 metra, nalazila se razbijena lobanja [[Јелен|jelena]] sa rogovima postavljenim pod odredjenim uglom, što se prvi put pojavljuje u istoriji čovečanstva. U unutrašnjosti [[Oltar|oltara]] pojavljuje se [[Ornament|cik-cak]] linija koja je usko vezana za kult. U južnom delu hrama nađene su dve skulpture boginje „Velike majke“ okrenute licem ka zapadu. Donji deo skulptura je sa jako naglašenim gluteima, stilizovanim i skraćenim nogama, i predstavlja simbol žene praroditeljice, dok gornji deo figura predstavlja stilizovanu glavu jelena, simbol muškog principa. Ove neobične figure predstavljaju muški princip i ženski princip sjedinjene u jednoj jednostavno napravljenoj skulpturi i ostavština su neolitskog čoveka za budućnost koja u sebi nosi kompletnu filosofiju ljudske vrste. Pored mnogih drugih predmeta nađeni su modeli zrna pšenice od gline koji su donošeni kao darovi u hram, zatim alati, sečiva, igračke i amuleti za zaštitu od zlih duhova. Nađeni su i darovi u obliku nakita čak iz pensilvanijskih Alpi, što znači da je Blagotin bio značajni religijski centar, svetilište gde se u odredjeno doba godine sakupljao narod celog [[Балкан|Balkana]] i [[Европа|Evrope]]. Utvrđeno je da su se u ''Blagotinu'' pravili prvi [[Hleb|hlebovi]], što za 3000 godina pomera starost prvog hleba, jer se do nalazišta ''Blagotina'' smatralo da se prvi hleb pojavio oko 3000 godine p.n.e u gradu [[Ур|Uru]]. Naselje ''Blagotin'' imalo je sve odlike velikog grada. Prostiralo se na jednom hektaru zemlje i imalo je oko 100 stambenih objekata, povezanih ulicama koje su se slivale ka trgu i njegovom centru, tj. hramu. Na žalostNažalost do sada je istraženo samo 2,5% nalazišta. ''Blagotin'' nije imao [[Bedem|bedema]] i zbog toga je i dobio naziv „Blagotin, grad dobrih ljudi“.
 
Sa žaljenjem, sa preranom i iznenadnom smrću dr [[Svetozar Nani Stanković|Svetozara Nani Stankovića]] stalo se sa arheološkim iskopavanjima na lokalitetu ''Blagotina'', a obustavljena je i inovatorska ideja studentskih arheoloških kampova. [[Doktorat]] koji je ovaj vrsni pedagog i naučnik napisao na temu arheološkog nalazišta ''Blagotin'' nepravedno je zapostavljen i zaboravljen.