Вараждински генералат — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
м исправљање правописних и других грешака
Ред 1:
[[File:Militargrenze, Wojwodowena und Banat.jpg|300px|thumb|right|Karta Vojne Krajine]][[Датотека:Oficir varazdinskog generalata 1762..jpg|300px|thumb|right|Krajiški oficir Varaždinskog generalata]]'''Varaždinski generalat''' predstavljao je odbrambeni sistem utvrđenja protiv prodora [[Osmanlije|Osmanlija]] u [[Centralna Evropa|Centralnu Evropu]], koji se razvio iz starijeg sistema na prostoru [[Slavonska vojna krajina|Slavonske vojne krajine]] ("Slovinska krajina"). Naziv je dobio u 17. veku po sedištu generala vojno-krajiškog područja, koji se nalazio u gradu [[Varaždin|Varaždinu]] (tadašnja [[Gornja Slavonija]], danas severozapadna [[Hrvatska]]) od [[1595]]. godine. Od [[1731]]. do [[1765]]. godine sedište generala bila je utvrda [[Koprivnica]].
 
U početku su Varaždinski generalat sačinjavale tri kapetanije sa središtima: Koprivnica, [[Križevci]] i Ivanić ([[Ivanić Grad]]), a krajem 16. veka osnovana je i kapetanija [[Đurđevac]].
 
Teritorijalno ustanovljenje Varaždinskog generalata započeto je doseljavanjem [[Srbi|srpskog]] stanovništva iz područja koja su bila okupirana od strane Osmanlija. [[Pravoslavlje|Pravoslavni]] [[Srbi]] su se doselili na opustošeno i raseljeno područje, na kojem je prethodno živeo [[Katolici|katolički]] [[Sloveni|slovenski]] narod [[kajkavsko narečje|kajkavskog narečja]], koji se u srednjevekovnimsrednjovekovnim spisima naziva "[[Slovinci]]". Godine [[1630]]. [[Ferdinand II Štajerski]] (tadašnji car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]), na zahtev [[Srbi|Srba]] da sačuvaju svoje prethodne povlastice, od kojih su prve još iz 15. veka, izdao je [[Vlaški statut]] (Statuta Valachorum), koji je takođe uticao na teritorijalizaciju Varaždinskog generalata. Početkom 18. veka formirane su dve pukovnije: Đurđevačka pukovnija i Križevačka pukovnija.
 
Od [[1765]]. do [[1787]]. sedište generalata postala je utvrda [[Bjelovar]], a nakon [[1787]]. godine [[Zagreb]].
Ред 14:
* Dr Srdja Trifkovic, -{''The Krajina Chronicle: A History of Serbs in Croatia, Slavonia and Dalmatia'', The Lord Byron Foundation for Balkan Studies, Chicago-Otawa-London}-, 2010.
* Branko P. Sučević, ''Razvitak "vlaških prava" u Varaždinskom generalatu'', Historijski zbornik, br. 1-4, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb, 1953.
* Zlatko Kudelić, ''Katoličko-pravoslavni prijepori o crkvenoj uniji i grkokatoličkoj Marčanskoj biskupiji tijekom 1737. i 1738. godine'', Izvorni znanstveni rad, UDK 262.3 (497.5 Marča), Hrvatski institut za povijest, 2004.
 
==Vidi još==