'''Komunalna buka''' - totalni (ukupni) nivo [[buka|buke]]<ref> [[SRPS]] [[ISO]] 1996-1:2008, ''Opis merenja buke životne sredine, Osnovne veličine i postupci ocenjivanja''. </ref>, koji predstavlja ukupni nivo neželjenog [[zvuk|zvuka]]a u datoj situaciji i u datom trenutku, i koji se po pravilu sastoji od zvuka iz više bliskih i dalekih izvora. Već sama ovakva [[definicija]] pretpostavlja da ukupni nivo može da se razlikuje od situacije do situacije i od trenutka do trenutka, pa se postavlja pitanje i ostaje da se drugim propisom ([[standard|standardom]]om) razreši kako definisati reprezentativne uslove u [[definicija|definiciji]] opisane sa „u datoj situaciji i u datom trenutku“. Ocena na globalnom nivou treba da obuhvati sve različitosti, a merenjima da se obezbede ponovljivi i uporedivi rezultati kako u pojedinačnim slučajevima tako i na globalnom nivou. Značajno je propisati metodologiju merenja kojom bi se sa jedne strane efikasno dobili kvalitetni rezultati, a sa druge strane obezbedio efikasan postupak.<br />
Kada se radi o [[buka|buci]] u urbanoj sredini onda je za ukupni nivo buke odomaćen termin (ukupni) nivo [[komuna|komunalne]]lne buke, nastao kao ne mnogo srećan prevod engleskog termina ''community [[buka|noise]] level''. Ovakav domaći termin semantički bi više priličio buci koju stvaraju komunalne službe, ali bi ga sa druge strane trebalo tumačiti kao buku komune – zajednice, koju ona stvara svojim (najčešće uobičajenim) aktivnostima. U tom smislu pod ovim terminom se podrazumeva buka u [[grad|urbanoj]] sredini koja potiče od zajedničkog življenja i aktivnosti uopšte. Komunalna buka može da bude kako unutrašnja tako i spoljašnja. Takođe, ona može da nastaje kako od spoljašnjih i tako od unutrašnjih izvora. Komunalana buka postoji u unutrašnjem i spoljašnjem prostoru. Istini za volju veći značaj treba pridati buci u unutrašnjem prostoru što će verovatno izazvati (neopravdano) protivljenje jednog broja pobornika zaštite životne sredine. Buka je kao fenomen u tom smislu različita od svih drugih elemenata zaštite [[životna sredina|životne sredine]], a velika šteta struci (zaštiti od buke) naneta je postupcima kojima je zaštita od buke rešavana po principu analogije sa drugim oblastima zaštite.<br />
Komunalna buka je izrazito promenljiva [[fizička veličina|veličina]], a u gradskim sredinama vrlo često potiče od [[saobraćaj|saobraćaja]]a kao dominantnog izvora, ali ne samo od njega već i od većih ili manjih lokalnih izvora koji, istini za volju, često, mogu da se označe i kao specifični izvori. Buka specifičnog izvora, po pravilu, treba da bude obuhvaćena merenjem komunalne buke i predstavlja njen sastavni deo. U prvom redu ovde se misli na veće [[industrija|industrijske]] pogone, radnje, [[zanat|zanatske]]ske i uslužne delatnosti i [[ugostiteljstvo|ugostiteljstva]], kao i kućne sisteme i [[uređaj|uređaje]]e. Samo u jednom broju slučajeva buka specifočnog izvora predstavlja smetnju i mora da bude isključena iz rezultata koji se odnosi na komunalnu buku. Određivanje buke specifičnog izvora je u tom kontekstu nešto jednostavniji postupak nego što je to slučaj sa određivanjem ukupnog nivoa komunalne buke. Sa druge strane, jedan broj specifičnih izvora treba i mora da bude uzet u obzir kod određivanja komunalne buke.<br />
Postoji druga grupa specifičnih izvora koji treba da budu eliminisani <ref>''Podloge za propise o komunalnoj buci – I deo'', mr Borislav B. Budisavljević, dipl.inž., sa saradnicima, TELFOR 2010. </ref> <ref>''Podloge za propise o komunalnoj buci – II deo'', mr Borislav B. Budisavljević, dipl.inž., sa saradnicima, TELFOR 2010. </ref> i koji treba da se u postupku merenja i ocene buke tretiraju kao smetnja, pa ih treba isključiti pri određivanju nivoa komunalne buke. Kao primer bi mogao da se navede [[klima|klimatizer]]tizer pored mernog mesta ili [[ptica]] koja se oglašava, pa razgovor prolaznika ili lavež pasa u neposrednoj blizini mernog mesta i sl. Uticaj ovakvih izvora može da, zbog blizine mernom mestu, predstavlja znatnu smetnju čak iako je njegova [[akustika|akustička]] [[snaga]] zračenja mala i čak beznačajna sa aspekta komunalne buke za datu lokaciju, situaciju i [[vreme|vremenski]]nski trenutak.<br />
<center>[[сликаДатотека: Buka saobracaja Leq.jpg|мини|Sl.1. Karakterističan zapis ''L<sub>eq</sub>'' u ulici sa velikim saobraćajem.]]</center><br />
Komunalna buka može da se meri i opiše preko različitih [[indikator|indikatora]]a, a kao indikatori za ovu buku uglavnom se koriste [[ekvivalentna vrednost|ekvivalentni]] nivo ''L<sub>eq</sub>'' ili neki od procentnih nivoa ''L<sub>N</sub>''. Kada je u pitanju lokacija gde preovlađuje buka saobraćaja uobičajeno je da se kao referentno vreme koristi ''t<sub>r</sub>'' = 15 min, a pravilo kaže da je neophodno praviti barem jedan 15-tominutni zapis u svakom satu <ref name="multiple"> [[SRPS]] U.J6.205:2007, ''Akustičko zoniranje prostora.''</ref>. Svako kvalitetno merenje, pak, sadržaće kontinualne 15-tominutne zapise ekvivalentnog nivoa (po 4 zapisa u svakom satu) i po potrebi prateće [[procenat|procentne]] nivoe. Nažalost, suprotno standardu <ref name="multiple"></ref> i [[zakon|Pravilniku]] <ref>''Pravilnik o dozvoljenom nivou buke u životnoj sredini'', Službeni glasnik RS, br. 54/92.</ref>, još uvek jedan broj ovlašćenih kuća redovna merenja komunalne buke po gradovima u [[Srbija|Srbiji]] obavlja po principu „3+2“, iako se radi o ukupnim nivoima koji su vrlo promenljivi. Ovo je posledica postupka od davne 1974.g. kada je u Beogradu uspostavljena metodologija merenja koja je kao takva bila pionirski korak, ali je kasnije unapređenjem opreme i važećih propisa izmenjena, a da jedan broj izvršioca merenja nije to uočio.<br />
<center>[[сликаДатотека: Buka saobracaja Leq+L5+L95.jpg|мини|Sl.2. Karakterističan zapis ''L<sub>eq</sub>'', ''L''<sub>5</sub> i ''L''<sub>95</sub> u ulici sa velikim saobraćajem.]]</center><br />
Ovako odabrano referentno vreme za dati merni [[interval]] ''t<sub>i</sub>'' = 15 min, predstavlja dobar kompromis za veći broj situacija i lokacija. Zapis načinjen sa ''t<sub>r</sub>'' = 15 min je zadržao karakteristike promenljivog zvučnog polja, a opet je u dovoljnoj meri vizuelno čitljiv i uopšte [[informacija|informativan]]. Neadekvatnim usrednjavanjem po pravilu gube se bitne karakteristike pojave. Čak i u slučajevima sa velikim saobraćajem vidljive su manje varijacije nivoa, ali se i uočava tipičan dnevni tok za slučaj saobraćajne buke.<br />
Na Sl. 1. prikazan je vremenski tok za ekvivalentni nivo, a na Sl. 2. za ekvivalentni nivo i ''L''<sub>5</sub> i ''L''<sub>95</sub>. Zapis je dobijen u vrlo bučnoj centralnoj gradskoj ulici po standardnoj proceduri. Obrada je urađena programom SLC, ver 4.1 (2008).<br />
== Indikatori buke ==
'''Indikatori buke''' su deskriptori preko kojih treba izraziti granične vrednosti buke. Propisom ili [[standard|standardom]]om propisuje se [[indikator|indikator]] koji se određuje [[merenje|merenjem]]m, proračunom ili procenom. Indikatori koji se koriste kao granična ili izmerena vrednost moraju da budu usaglašeni. <br />
Indikator [[buka|buke]] može da bude svaka [[fizika|fizička]] veličina koja na neki način govori o jačini zvuka. U prvom redu to bi mogle da budu veličine kao napr: ekvivalentni nivo ''L<sub>eq</sub>'', procentni nivoi ''L<sub>N</sub>'' za različite vrednosti [[indeks|indeksa]]a ''N'', ''L<sub>max</sub>'', ''L<sub>min</sub>'', ''L<sub>Pmax</sub>'', ''L<sub>Fmax</sub>'', ''L<sub>Smax</sub>'', ''L<sub>AE</sub>'' kao i mnoge druge slične veličine. Sve navedene veličine mogle bi da se koriste sa svakom od [[ponderizacija]]: A, C ili LIN. Kao indikator buke svakako bi mogle da budu i veličine ''L<sub>day</sub>'', ''L<sub>night</sub>'', ''L<sub>evening</sub>'', ''L<sub>den</sub>''. <br />
U stručnoj [[literatura|literaturi]] ne postoji podela indikatora na osnovne i dodatne, primarne i sekundarne, niti neka slična podela koja bi razvrstavala indikatore po značaju, pa je preambicizno da se nekim zakonskim [[dokument|aktom]] neki indikatori proglašavaju osnovnim, a neki dodatnim. <br />
Merenjem buke moguće je evidentirati svaki od gore navedenih indikatora kao i mnoge druge. Vrednost dobijena merenjem zove se izmerena vrednost nivoa buke ''L<sub>M</sub>''. Postoje pravila po kojima je izmerenu vrednost moguće korigovati i u tom smislu definišu se korekcioni [[član|članovi]]ovi, mogu da budu i negativni. Uobičajeno je da se [[korekcija|korekcije]] rade prostim [[sabiranje|sabiranjem]]m. Dakle,<br />
<center><math>L_R = L_M+K</math> ,</center><br />
gde je<br />
''L<sub>M</sub>'' – izmerena vrednost nivoa buke, <br />
''L<sub>R</sub>'' – merodavna vrednost nivoa buke, <br />
''K'' – korekcioni član. <br />
Indeks ''R'' dolazi od engleskog ''rated''. <br />
[[država|Državni]] organ granične vrednosti dopuštene buke izražava preko indikatora. Imajući u vidu različite tipove buke moguće je i potrebno propisati različite indikatore. <br />
== Референце ==
{{reflist}}
== Спољашње везе ==
{{Commonscat|Noise pollution}}
|