Solarna fotonaponska energija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Autobot (разговор | доприноси)
м разне исправке; козметичке измене
Ред 2:
 
Sunčeva FN energija ubraja se u [[obnovljivi izvori energije|obnovljive izvore energije]].
[[FileДатотека:Solar cell.png|mini|200px|right|thumb|Fotonaponska solarna ćelija - uređaj u kojem se odvija direktno pretvaranje energije sunčevog zračenja u električnu energiju]]
 
== Princip rada ==
Prema [[kvantna fizika|kvantnoj fizici]] [[svetlost]] ima dvojni karakter. Svetlost je i čestica i talas. Čestice svetlosti nazivaju se [[foton|fotoni]]i. Fotoni su čestice bez [[masa|mase]] i kreću se [[brzina svetlosti|brzinom svetlosti]]. [[Energija]] fotona zavisi o njegovoj [[talasna dužina|talasnoj dužini]] odnosno o [[frekvencija|frekvenciji]]. Energiju fotona možemo izračunati [[Albert Ajnštajn|Ajnštajnovim]] zakonom koji glasi:
 
:<math>E=h\nu\,</math>
Ред 14:
:<math>\nu\,</math> - Frekvencija fotona
 
U [[metali|metalima]]ma i uopšte u [[materija|materiji]], [[elektron|elektroni]]i mogu postojati kao valentni ili slobodni. Valentni elektroni vezani su uz [[atom]], dok se slobodni elektroni mogu slobodno kretati. Da bi od valentnog elektrona nastao slobodni, on mora dobiti [[energija|energiju]] koja je veća ili jednaka energiji vezanja. Energija vezanja predstavlja energiju kojom je [[elektron]] vezan za atom u nekoj od atomskih veza. U slučaju [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnog efekta]] elektron potrebnu energiju dobiva od sudara sa [[foton|fotonom]]om. Deo energije fotona troši se da bi se elektron oslobodio od uticaja atoma za koji je vezan, a preostali deo energije pretvara se u [[kinetička energija|kinetičku energiju]], sada već slobodnog elektrona. Slobodni elektroni dobiveni fotoelektričnim efektom nazivaju se još i fotoelektroni. Energija koja je potrebna da se valentni elektron oslobodi uticaja atoma naziva se rad izlaza <math>W_i,</math> i zavisi o vrsti materijala u kojem se dogodio [[fotoelektrični efekt]]. [[Jednačina]] koja opisuje ovaj proces glasi:
 
:<math>h\nu\,=W_i+E_{kin}</math>
Ред 30:
Proces konverzije je zasnovan na [[Fotoelektrični efekt|fotoelektričnom efektu]] kojeg je otkrio [[Hajnrih Rudolf Herc]] [[1887]]. godine, a prvi ga objasnio [[Albert Ajnštajn]] [[1905]]., za šta je [[1921]]. godine dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]].
 
[[ImageДатотека:Fotoelektricna_konverzija_PN_spoju.jpg|mini|400px|right|thumb|Fotoelektrična konverzija u [[PN spoj|PN spoju]]u]]
 
Da bi dobili [[električna energija|električnu energiju]] fotoelektričnim efektom trebamo imati usmereno kretanje fotoelektrona, odnosno [[struja|struju]]. Sve naelektrisane čestice, a tako i fotoelektroni kreću se usmjereno pod uticajem [[električno polje|električnog polja]]. [[Električno polje]] koje je ugrađeno u sam materijal nalazi se u [[poluprovodnik|poluprovodnicima]] i to u osiromašenom području [[PN spoj|PN spoja]]a ([[dioda|diode]]). Za poluprovodnike treba naglasiti da uz slobodne elektrone u njima postoje i šupljine kao nosioci [[naboj|naboja]]a koje su svojevrstan nusprodukt pri nastanku slobodnih elektrona. Šupljina nastaje svaki put kada od valentnog elektrona nastane slobodni elektron i taj proces naziva se generacija, dok se obrnuti proces, kada slobodni elektron popuni prazno mjesto - šupljinu, zove rekombinacija. Ako parovi elektron-šupljina nastanu daleko od osiromašenog područja moguće je da rekombiniraju, prije nego što ih razdvoji [[električno polje]]. Parovi koji nastanu uz osiromašeno područje ili u njemu bivaju privučeni, i to šupljine prema P strani poluprovodnika, te elektroni prema N strani [[poluprovodnik|poluprovodnika]]a. Zbog toga se fotoelektroni i šupljine u poluprovodniku, nagomilavaju na suprotnim krajevima i na taj način stvaraju [[elektromotorna sila|elektromotornu silu]]. Ako na takav sistem spojimo [[potrošač (elektrotehnika)|potrošač]], poteći će [[struja]] i dobiti ćemo [[električna energija|električnu energiju]].
 
Na ovakav način [[sunčane ćelije]] proizvode [[napon]] oko 0.5-0.7 -{V}- uz [[gustina struje|gustonu struje]] od oko nekoliko desetaka -{mA/cm}-<sup>2</sup> zavisno od snage sunčevog zračenja, ali i o [[spektar|spektru]] zračenja.
Ред 43:
:''P<sub>el</sub>'' - Izlazna električna snaga
:''P<sub>sol</sub>'' - Snaga zračenja (najčešće Sunčevog)
:''U'' - Efektivna vrednost izlaznog [[napon|napona]]a
:''I'' - Efektivna vrednost izlazne [[struja|struje]]
:''E'' - Specifična snaga zračenja (npr. u W/m<sup>2</sup>)
Ред 50:
Korisnost FN solarnih ćelija kreće se od svega nekoliko postotaka do četrdesetak posto. Ostala [[energija]] koja se ne pretvori u električnu uglavnom se pretvara u [[toplota|toplotnu]] i na taj način greje ćeliju. Uopšte porast [[temperatura|temperature]] solarne ćelije utiče na smanjene korisnosti FN ćelije.
 
=== Karakteristike pojedinih ćelija ===
 
PV ćelije iz [[silicijum|silicijuma]]a se izvode u više morfoloških oblika, kao monokristalne, polikristalne i amorfne.
* Monokristalne -{Si}- ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 -{W/m<sup>2</sup>}- sunčevog zračenja u 140 -{W}- [[električna energija|električne energije]] s površinom ćelija od 1 -{m<sup>2</sup>}-. Za proizvodnju monokristalnih -{Si}- ćelija potreban je apsolutno čisti poluprovodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastopljenog silicijuma i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.
 
* Polikristalne -{Si}- ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 -{W/m2}- sunčevog zračenja u 130 -{W}- električne energije s površinom ćelija od -{1 m2}-. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicijum se uliva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tokom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog čega solarna ćelija ima manju iskoristivost.
Ред 59:
* [[Amorfna tvar|Amorfne]] -{Si}- ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 -{W/m2}- sunčevog zračenja u 50 -{W}- električne energije s površinom ćelija od 1 -{m<sup>2</sup>}-. Ukoliko se tanki film silicijuma stavi na [[staklo]] ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 -{µm}-, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gde je potrebna mala [[snaga]] (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.
 
* Galijum arsenidne (-{GaAs}-) ćelije: galijum arsenid je [[poluprovodnik]] napravljen iz mešavine [[galijum|galijuma]]a i [[arsen|arsena]]a. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama. Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbovao sunčeve zrake. Relativno je neosetljiv na toplotu u upoređenju sa -{Si}- ćelijama. Zbog visoke cene koristi se u svemirskim programima i u sastavima s koncentrisanim zračenjem gde se štedi na ćelijama. Projekti koncentrisanog zračenja su još u fazi istraživanja. Galijum indijum fosfidna/galijum arsenid -{(GaInP)/GaAs}- dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 -{W/m<sup>2</sup>}- sunčevog zračenja u 300 -{W}- električne energije sa površinom ćelija od 1 -{m<sup>2</sup>}-.
 
* Kadmijum telurove (-{CdTe}-) ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 -{W/m<sup>2</sup>}- sunčevog zračenja u 160 -{W}- električne energije sa površinom ćelija od 1 -{m<sup>2</sup>}- u laboratorijskim uslovima. Kadmijum telurid je jedinjenje elementa: [[metal|metala]]a [[kadmijum|kadmijuma]]a i polumetala [[telur|telura]]a. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbog fizičkih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenih prednosti, zbog kadmijumove otrovnosti i sumnje na [[karcinom|kancerogenost]] nije u širokoj upotrebi.
 
=== Povezivanje ćelija u veće celine ===
 
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:
Ред 69:
# Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.
 
=== Planiranje i prilagođavanje sastava ===
 
'''Jedan kvadratni metar''' fotonaponskih solarnih panela može proizvesti do ''150 -{W}-'' bez održavanja snage do trideset godina. Oni će čak i raditi na difuzno svetlo kad su oblačni dani, ali sa manje izlazne snage. Napon proizveden fotonsponskim panelom ostaje približno isti bez obzira na vreme, ali jačina (''A'') i snaga (''W'') će varirati.
Ред 93:
Uvijek je najbolje da se paneli usmere prema jugu sa idealnim uglom nagiba zavisno od geografskog položaja i doba godine. Sunčevi zraci trebaju padati strmo na panel. Idealna situacija u Evropi je da imamo krov okrenut prema jugu s uglom između 40 i 60 stupnjeva, ili, još bolje, ravni krov ili površinu na kojem možemo panele podesiti po volji. Može se odstupati od ovih vrednosti ako je to neophodno ili iz estetskih razloga, da bi ih uklopili u postojeće arhitektonske strukture. Budućnost fotonaponskih sistema zavisiće će u velikoj meri o skladnoj integraciji panela u gradnji zgrada.
 
=== Ostali parametri ===
 
Od ostalih parametara koji još nisu spomenuti, sa energetskog stanovišta, bitno je vreme povratka uložene [[energija|energije]]. Kao i svaki uređaj, tako i FN solarne ćelije, da bi se proizvele, zahtevaju određeni ulog energije. Vreme povratka uložene energije je vreme koje FN ćelija mora raditi da bi proizvela [[električna energija|električnu energiju]] koja je bila potrebna za njenu proizvodnju. To vreme iznosi od jedne do nekoliko [[godina]], dok je [[rok trajanja]] od 10 do 30 godina, zavisno o [[tehnologija|tehnologiji]].
 
== Razvoj fotonaponske tehnologije i tržišta ==
Pod razvojem fotonaponske tehnologije podrazumeva se razvoj [[tržište|tržišta]] sunčeve FN energije i razvoj same tehnologije.
 
=== Razvoj tržišta ===
 
Kada govorimo o tržištu FN energije mislimo na instalirane kapacitete solarnih ćelija u nekoj [[regija|regiji]] ili [[svet|svetu]]u. Unazad desetak godina, tržište FN tehnologije raste praktično eksponencijalno. [[država|Države]] u kojima je proizvedeno najviše FN solarnih ćelija su [[Japan]], [[Nemačka|Nemačka]], zatim [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], te [[Tajvan]] i [[Kina]].
 
[[imageДатотека:proizvodnja_FN_u_svijetu.jpg|mini|thumb|500px|centre|Tržište fotonaponskih solarnih ćelija unazad nekoliko godina eksponencijalno raste]]
 
U [[2007]]. godini svetska proizvodnja FN solarnih ćelija iznosila je oko 3800 -{[[vat|MW]]}-, dok je porast proizvodnje u odnosu na [[2006]]. godinu iznosio 50%. Ovakav drastičan porast može se objasniti državnim podsticajima za [[obnovljivi izvori energije|obnovljive izvore energije]], sve većom brigom za [[životna sredina|okolinu]] zadnjih godina ([[Kjoto protokol]]), te rastom cena [[nafta|nafte]].
Ред 110:
Zbog komplikovane političke situacije u [[Evropa|Evropi]] i različite politike država članica, ne postoji usaglašen pristup obnovljivim izvorima energije. Uprkos tome, [[Evropska unija]] je postavila cilj da do [[2010]]. godine 12% ukupne i 22% električne energije bude proizvedeno iz [[obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]]. Postavljen je cilj da se ukupno ugradi 3000 MW fotonaponskih sustava do 2010. godine, što je povećanje od sto puta u odnosu na [[1995]]. godinu. Godišnja proizvodnja električne energije je između 2,4 i 3,5 -{TWh}-, zavisno o lokaciji na kojoj je sastav ugrađen.
 
=== Razvoj tehnologije ===
 
Prva moderna fotonaponska solarna ćelija napravljana je [[1956]]. godine u [[Belova laboratorija|Belovoj laboratoriji]]. Prve FN ćelije bile su razvijane za [[svemir|svemirske]]ske programe. Razvoj FN tehnologije se zadnjih godina, podstaknut jakim razvojem tržišta, intenzivno menja. Do danas je razvijeno mnogo [[materijal|materijala]]a od kojih su najčešće u upotrebi [[silicijum]], zatim galijum-arsenid, kadmijum-sulfid, kadmijum-telurid i mnogi drugi. Takođe postoji više tehnologija izrade FN ćelija. Tako su razvijene tehnologije izrade FN ćelija od [[kristal|kristalnih]]nih [[poluprovodnik|poluprovodnika]]a i u obliku tankog filma. Tipovi FN ćelija od kristalnih poluprovodnika su:
* Silicijumove -{Si}- monokristalne, polikristalne i amorfne
* Galijum arsenidne -{GaAs}-
Ред 123:
Trakasti silicijum ima prednost što je u njegovom procesu proizvodnje izbjegnuta potreba rezanja vafera, čime se gubilo i do 50% materijala u procesu presecanja. Međutim, kvalitet i mogućnost proizvodnje nije takva da bi ova tehnologija preuzela vodstvo u bliskoj budućnosti. Najveći tehnološki nedostatak kristalnog silicijuma je svojstvo da je [[poluprovodnik]] sa tzv. indirektnim zabranjenim pojasom zbog čega su potrebne relativno velike debljine aktivnog sloja kako bi se u najvećoj meri iskoristila energija Sunčevog zračenja. U tehnologiji tankog filma primjenjuju se poluprovodnici s tzv. direktnim zabranjenim pojasom i njihove debljine mogu biti znatno manje, uz značajno manji utrošak materijala, što obećava nisku cenu i mogućnost proizvodnje velikih količina ćelija. Nažalost, iako dugo najavljivane, tehnologije sunčanih ćelija u tankom filmu s amorfnim silicijumom, -{CIS, CdTe}- i druge, zbog cijene, niskog učinka, i stabilnosti modula još uvijek nisu pokazale svoju tržišnu sposobnost i biće potrebna značajna ulaganja da postanu konkurentne kristalnom silicijumu. Udeo tehnologija tankog filma (amorfni silicijum, -{CdTe, CIS}-), uprkos značajnim naporima uloženim u istraživanja ostao je vrlo skroman, oko 6,3 % tržišta u 2003. godini. Međutim, snažan rast proizvodnje sunčanih ćelija s kristalnim silicijumom može prouzrokovati porast cene i nestašicu sirovog silicijuma pa je moguć i veći proboj ovih tehnologija u budućnosti.
 
[[Električno polje]] osiromašenog područja, osim što služi da razdvoji i usmjeri kretanje slobodnih [[naboj|naboja]]a u [[PN spoj|PN spoju]]u, stvara dodatnu energetsku barijeru slobodnim nosiocima naboja. Slobodni nosioci ([[elektron|elektroni]]i i šupljine) nastali iz sudara valentnog elektrona i [[foton|fotona]]a trebaju imati dovoljno energije da bi savladali i energetsku barijeru. S tog stanovišta, energetska barijera bi trebala biti što manja, ali kada je ne bi bilo, ne bi bilo niti električnog polja, niti funkcije koju ono obavlja. Prema ovakvom rezoniranju izračunata je teorijska maksimalna korisnost za određene energetske barijere. Iznos (širina) energetske barijere ima različite iznose za PN spojeve izrađene od različitih materijala. Širini energetske barijere električnog polja u PN spoju u FN ćeliji posvećuje se puno pozornosti u tehnologiji izrade FN ćelija. Optimalno je da iznosi oko 1.4 -{eV}-.
 
[[fileДатотека:FN_tehnologija_korisnost_u_ovisnosti_o_Eg.jpg|mini|thumb|500px|centre|Dijagram prikazuje teorijsku efikasnost (korisnost) u zavisnosti od energije praga (energetske barijere) za fotonaponske [[solarna ćelija|solarne ćelije]]]]
 
[[FileДатотека:viseslojne_fotonaponske_solarne_celije_princip.png|mini|300px|thumb|right|Slika prikazuje kako pojedini poluprovodički materijali korišteni za izradu fotonaponskih solarnih ćelija koriste različite dijelove spektra sunčevog zračenja]]
[[FileДатотека:Nellis AFB Solar panels.jpg|mini|thumb|175px|left|Koncentrirajući fotonaponski solarni modul]]
Pri [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnom efektu]] samo deo fotona može izazvati fotoelektrični efekat. Za pojedine materijale postoje različite granice [[energija]] fotona koje mogu izazvati fotoelektrični efekt. Na primjer, silicijumska FN ćelija ima maksimum spektralne osetljivosti za talasnu dužinu od 800 -{nm}-, tj. najbolje apsorbira svetlost te talasne dužine. Pri upotrebi samo jednog materijala za izradu FN solarne ćelije veliki deo energetskog [[spektar|spektra]] fotona ostaje neiskorišten. Zbog toga se istražuju FN solarne ćelije izrađene od više [[PN spoj|PN spojeva]]eva, odnosno od više poluprovodničkih materijala. Svaki [[materijal]] koristi deo spektra sunčevog zračenja. Ovakve solarne ćelije nazivaju se višeslojne fotonaponske solarne ćelije ({{jez-eng-lat|multijunction photovoltaic cells}}). Na ovaj način moguće je postići veću korisnost, čak veše od teorijskih korisnosti pri upotrebi samo jednog materijala. Do sada su postignute korisnost FN solarnih ćelija do oko četrdesetak posto.
 
Pošto su ovakvi novi materijali vrlo skupi, [[sunčeva svetlost]] se [[optika|optičkim]] sistemom ogledala ili [[sočivo (optika)|sočiva]] koncentriše na male površine skupih fotonaponskih ćelija. Ovakav dizajn [[ekonomija|ekonomski]] je opravdan ako su fotonaponske ćelije skuplje od optičkog sistema za koncentrisanje. Uz ovakav dizajn potrebna je manja površina fotonaponskih solarnih ćelija. Na taj način grade se moduli kao na slici koja je prikazana levo od teksta.
 
== Primjena ==
 
[[FileДатотека:SolarPowerPlantSerpa.jpg|mini|200px|thumb|right|Fotonaponska solarna elektrana Serpa u Portugalu snage 11 MW]]
[[FileДатотека:ISS on 20 August 2001.jpg|mini|200px|thumb|right|Fotonaponske solarne ćelije napajaju [[međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]] električnom energijom]]
Primena FN solarnih ćelija danas je dosta raširena i postaje sve raširenija. FN ćelije se mogu videti kao izvori napajanja parkirališnih automata, ili na [[kalkulator|kalkulatoru]]u kao pomoćni izvor napajanja. Koriste se na kao izvori napajanja na [[veštački satelit|veštačkim satelitima]] i [[međunarodna svemirska stanica|svemirskim stanicama]]. Koriste se i u dekorativne svrhe kao npr. u [[Zadar|Zadru]] (instalaciji [[Pozdrav Suncu]]). Takođe se koriste za proizvodnju [[električna energija|električne energije]] u solarnim [[elektrane|elektranama]].
 
[[FileДатотека:Strawberry Tree in Obrenovac.jpg|thumb|left|Javni solarni punjač mobilnih telefona Stroberi Drvo postavljen u oktobru 2010. godine u Obrenovcu]]
 
Jedan od primera primene solarne energije je i prvi na svetu Javni solarni punjač za mobilne telefone i druge prenosive uređaje Stroberi Drvo ({{jez-en|Strawberry Tree}}). Ovaj uređaj je izumela, projektovala i napravila grupa studenata [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog Univerziteta]], koja je kasnije oformila i kompaniju [[Stroberi enerdži|Stroberi enerdži]] ({{jez-en|Strawberry energy}}). Za ovu inovaciju, Stroberi enerdži je osvojio prvo mesto na manifestaciji "Nedelja održive energije 2011" u Briselu u kategoriji smanjenja javne potrošnje. Trenutno je Stroberi Drvo postavljeno u sledećim gradovima: [[Obrenovac|Obrenovcu]], [[Beograd|Beogradu]]u (на општини Звездара и у Ташмајданском парку названо Стробери Дрво Блек ({{jez-en|Strawberry Tree Black}}) новог дизајна од стране архитекте Милоша Миливојевића <ref>[http://www.24sata.rs/vesti/beograd/vest/javni-solarni-punjac-za-mobilne-postavljen-na-tasmajdanu/64350.phtml Јавни соларни пуњач за мобилне постављен на Ташмајдану]</ref>), [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Kikinda|Kikindi]], [[Vranje|Vranju]], [[Bor|Boru]]u i [[Valjevo|Valjevu]]. Kasnije, Stroberi enerdži je razvio i mali prenosivi solarni punjač Stroberi Mini ({{jez-en|Strawberry Mini}}) koji se može sklapati, rasklapati i prevoziti uz pomoć ugrađenih točkića. U Stroberi Mini je ugrađen i [[Ekran osjetljiv na dodir|ekran osetljiv na dodir]] ({{jez-en|touch screen}}) sa eko aplikacijom gde se korisnici mogu edukovati o [[Obnovljivi izvori energije|obnovljim izvorima energije]].
 
Zapravo, jedna od najčešćih primjena FN [[sunčana ćelija|sunčanih ćelija]] je napajanje električnom energijom uređaja, [[industrija|industrijskih]] objekata, [[domaćinstvo|domaćinstava]] na mestima gde nema električne energije, na lokacijama koje su udaljene od elektroenergetskog sistema ili je jeftinije ugraditi fotonaponski sistem nego napraviti instalacije za napajanje iz [[elektroenergetski sistem|elektroenergetskog sistema]]. Fotonaponski sistem čine fotonaponske ćelije spojene sa [[baterija|baterijama]]ma i [[potrošač|potrošačem]]em.
 
Postoje pokušaji da se FN ćelije koriste u [[transport|transportu]]u. U [[Australija|Australiji]] se na primer svake godine održava trka solarnih [[električni automobil|električnih automobila]] ({{jez-eng-lat|Australia World solar challange}}). Deonica trke se proteže preko celog Australijskog [[kontinent|kontinenta]]a.
 
== Ekonomija ==
 
[[ImageДатотека:EU-Glob opta presentation.png|mini|250px|thumb|left|Prikaz fotonaponskog solarnog potencijala u Europi]]
Za sada, proizvodnja [[električna energija|električne energije]] iz fotonaponskih solarnih ćelija nije [[ekonomija|ekonomična]] u poređenju sa drugim izvorima, ako se u obzir ne uzmu podsticaji. Jedan [[vat|kilovat]] instalirane snage za FN ćelije iznosi preko nekoliko hiljada [[dolar|USD]] (4500-13500 USD), dok je za [[elektrana|elektranu]] na [[plin]] ta cijena oko 400 [[dolar|USD]].
U mnogim [[država|državama]]ma, postoje podsticaji i privilegije za [[obnovljivi izvori energije|obnovljive izvore energije]]. [[Energija]] proizvedena iz povlaštenog izvora uvek se otkupljuje, i to po [[cena|ceni]] znatno višoj nego što je prosečna cijena [[električna energija|električne energije]]. Na ovaj način FN ćelije su isplative uz vrlo mali ili gotovo nikakav [[profit]]. Slabu ekonomičnost moguće je opravdati činjenicom da nije potrebno nikakvo [[gorivo]] za proizvodnju električne energije iz FN ćelija, te relativno dobrim uticajima na [[životna sredina|okolinu]].
 
[[ekonomija|Ekonomičnost]] FN solarnih ćelija jako zavisi od mesta gde je [[postrojenje]] instalirano. Za [[mesto]] na kojem je instalirano FN postrojenje bitno je da ima mnogo sunčeve energije tokom [[godina|godine]]. Najbolje su pozicije oko [[ekvator|ekvatora]]a, dok su pozicije koje su udaljenije od ekvatora uglavnom sve lošije. Da bi se poboljšala ekonomičnost FN postrojenja, FN moduli se naginju i orijentišu prema [[sunce|Suncu]].
 
== Uticaj na okolinu ==
 
Sam rad FN solarnih ćelija praktično ne opterećuje [[životna sredina|okolinu]]. Pri radu FN ćelija ne proizvode se [[staklenički gasovi]]. Da se električna energija nije proizvodi u fotonaponskim ćelijama, morala bi se proizvesti iz nekog od konvencionalnog izvora [[električna energija|električne energije]] (npr. u [[termoelektrana|termoelektrani]]) koja pritom proizvodi stakleničke gasove. Zbog toga FN solarne ćelije imaju pozitivan uticaj na okolinu, a njihovom upotrebom smanjuju se emisije stakleničkih gasova.
 
Ono što u fotonaponskoj tehnologiji opterećuje okolinu je proizvodnja FN ćelija, te upotraba toksičnih materijala poput [[kadmijum|kadmijuma]]a. Proces dobijanja [[silicijum|silicijuma]]a, kao najčešćeg materijala od kojega se izrađuju fotonaponske ćelije, energetski je vrlo zahtjevan. O tome najbolje govori činjenica da je vreme povrata uložene [[energija|energije]] za proizvodnju FN ćelija od kristalnog silicijuma iznosi oko 3 godine. To se može ublažiti upotrebom drugačijih [[tehnologija]], poput tehnologije tankog filma.
 
Loša strana, što se tiče utjecaja na okolinu, je to što je potrebno zauzeti vrlo veliku [[površina|površinu]] za instalaciju kapaciteta kako bi se osigurala dovoljna količina [[električna energija|električne energije]]. Za izradu tako velikih kapaciteta bilo bi potrebno vrlo mnogo materijala. Pošto su neki od materijala za izradu FN ćelija [[toksičnost|toksični]], to bi predstavljalo [[rizik]] za okolinu. Osim toga [[površina]] ispod FN ćelija ne može se obrađivati, tako da je bolje da se FN postrojenja grade na neobradivim područjima kao što su [[pustinja|pustinje]] i sl. Ovi negativni utjecaji na okolinu nikako se ne bi trebali podcenjivati i zanemarivati.
Ред 165:
Prednosti FN tehnologije su da je to relativno čista [[tehnologija]]. Tokom rada ne opterećuje, u prevelikoj meri, okolinu i ne proizvodi stakleničke gasove.
 
== Vidi još ==
* [[Fotoelektrični efekt]]
* [[Poluprovodnik]]
* [[Elektroenergetski sastav]]
* [[Električna energija]]
* [[Sunčeva toplotna energija]]
* [[Obnovljivi izvori energije]]
 
== Spoljašnje veze ==
* [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Glavna_stranica Osnove energetike]
* [http://www.besplatna-energija.com/solarni-fn-moduli/izracun-snage-fotonaponskih-panela Besplatna energija - Koliko će fotonaponski panel proizvesti struje?]
* [http://www.eihp.hr/hrvatski/e_obnovljivi.htm Obnovljivi izvori energije]
 
== Спољашње везе ==
{{Commonscat|Photovoltaics}}
 
[[Категорија:Електроенергетика]]
[[Категорија:Обновљиви извори енергије]]
[[Категорија:Соларне ћелије‎‎ћелије]]
 
[[af:Fotovoltaïese energie]]