Manga — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Robot: de:Manga je dobar članak
Autobot (разговор | доприноси)
м разне исправке; козметичке измене
Ред 1:
[[СликаДатотека:Wikipe tan casual.png|мини|180п|Vikipe Tan — maskota mangi i anima na Vikipediji]]
[[СликаДатотека:Fuwafuwa-chan.jpg|мини|180п|Fuvafuva-čan]]
{{nihongo|'''Manga'''|[[kandži]] 漫画; [[hiragana]] まんが; [[katakana]] マンガ}}, {{Audio|Manga.ogg|''poslušaj''}}, izgovor {{IPA|ˈmɑŋgə}}, je [[japanski jezik|japanska]] reč za [[strip]]ove (koji se ponekad nazivaju i ''komikku'' コミック) i [[Karikatura|karikature]].<ref name="Lent">Lent, John A. 2001. "Introduction." In John A. Lent, editor. ''Illustrating Asia: Comics, Humor Magazines, and Picture Books''. Honolulu, HI: University of Hawai'i Press. pp. 3-4. ISBN 0-8248-2471-7.</ref><ref name = "Gravett">Gravett, Paul. 2004. ''Manga: Sixty Years of Japanese Comics.'' NY: Harper Design. ISBN 1-85669-391-0. p. 8.</ref><ref>{{cite web | author = Go Tchiei| url = http://www.dnp.co.jp/museum/nmp/nmp_i/articles/manga/manga2.html | title = Characteristics of Japanese Manga | datepublished = 1998 | accessdate = 5. 4. 2008. }}</ref> Izvan Japana, uglavnom se koristi kao naziv za japanske stripove. Od 2006. godine, mange su postale [[tržište]] koje obrće milijarde dolara. Manga se razvila od mešavine japanskog umetničkog pravca zvanog ''[[ukijo-e]]'' i stranih stilova crtanja, a osnovne karakteristike današnjeg izgleda nastale su ubrzo po završetku [[Drugi svetski rat|II svetskog rata]].<ref name="Kinsella">-{Kinsella, Sharon 2000. ''Adult Manga: Culture and Power in Contemporary Japanese Society.'' Honolulu: University of Hawai'i Press}-. ISBN 978-08248231840-8248-2318-4.</ref> Uglavnom su crno-bele, sa izuzetkom korica i prvih nekoliko stranica, a retke su one kod kojih su sve strane u [[boja|boji]]. Najpopularnije mange često doživljavaju [[adaptacija|adaptaciju]] u vidu [[anime]] čim se za to pojavi interes na tržištu. Mange se među manje upućenima često nazivaju animama, i obrnuto. Adaptirane priče se često modifikuju na način kojim će imati veću prođu na [[mejnstrim]] tržištu. Iako to nije uobičajeno, ponekad se po originalnim animama prave mange, kao što su recimo [[Gundam]] (Gandem), [[Neon Genesis Evangelion]] (Neon Dženezis Evangelion), [[Cowboy Bebop]] (Kauboj Bibop) i [[Tenchi Muyo]] (Tenči Mujo). Uobičajeno je da originalne mange i anime pored japanskog naziva sadrže i englesku verziju naslova ili da imaju engleski naziv transkribovan na japanski.<ref name="mangakorice">Neke od japanskih internet stranica na kojima su prikazane korice mangi — [http://www.m3721.com/comic/type_827/info_26961_1.html Berserk] [http://www.m3721.com/comic/type_709/info_25491_1.html Gundam] </ref>
 
== Koreni ==
Manga u bukvalnom prevodu znači "slučajne (ili ćudljive) slike)". Reč je ušla u običajenu upotrebu krajem [[XVIII vek]]a sa izdanjima poput radova [[Suzuki Kankei]]jevog ''Mankaku zuihitsu'' (Mankaku Zuhicu, 1771) i Santo Kjodenove slikovnice ''Shiji no yukikai'' (Šidži no jukikaji, 1798). Početkom [[XIX vek]]a to su Aikava Minvin ''Manga hyakujo'' (Manga Hjakudžo, 1814) i slavna ''Hokusai manga'' u kojoj su se nalazili izabrani crteži poznatog ukijo-e umetnika [[Kacušika Hokusai]]ja. Međutim, giga (doslovno "smešne slike"), naročito ''chōjū jinbutsu giga'' (鳥獣人物戯画 — doslovno "smešne slike ljudi i životinja") crtanih u [[XII vek]]u od strane različitih umetnika, sadrže dosta karakteristika mange, kao što su važnost priče i umetnički uprošćene linije.
 
Manga se razvila iz mešavine ukijo-e stila i stranih artističkih pokreta. Kada su [[Sjedinjene države]] započele trgovinu sa Japanom, Japan je ušao u [[Revolucija Meidži|period ubrzane modernizacije]] i [[globalizacija|globalizacije]], tako da su doveli inostrane umetnike da poduče japanske [[student]]e stvarima kao što su [[linija]], [[forma]] i [[boja]], na koje se u ukijo-e pravcu nije toliko obraćala pažnja jer je ideja koja se krije iza slike bila mnogo važnija od nje same. Manga je u ovom [[period]]u bila nazivana ponči-e (''Punch-picture'') i poput svog [[UK|britanskog]] dvojnika, magazina ''Punch'' (Panč), sastojala se od [[humor]]ističkih i politički [[satira|satiričnih]] slika, malog formata od jedne ili četiri slike.
[[СликаДатотека:Hokusai-MangaBathingPeople.jpg|мини|300п|десно|Slike kupača iz ''Hokusai mange''.|мини|300п|десно]]
Između kraja [[Meidži period]]a i početka II svetskog rata, najpoznatije mange uključivale su radove [[Rakuten Kitazava|Rakuten Kitazave]] i [[Ipei Okamoto]]a. Rakuten Kitazava bio je učenik [[Frenk A. Nankivel|Frenka A. Nankivela]], [[Australija|australijskog]] umetnika. Sarađivao je sa [[Džidži Šimpo]]om sa kojim ga je upoznao [[Jukiči Fukuzava]]. Nakon toga, Rakuten je objavio poznate komične stripove kao što su '''Tagosakuov i Mokubin izlet u [[Tokio]] '''(田吾作と杢兵衛の東京見物, ''Tagosaku to Mokubē no Tōkyō-Kenbutsu'') i '''Neuspesi Kidoro Haikare''' (灰殻木戸郎の失敗, ''Haikara Kidorō no Sippai''), oba iz 1902. godine. Ipei Okamoto je osnivač prve asocijacije crtača u Japanu — Nippon Mangakai. Njegovi [[manga manbun]] radovi, kao što je '''Život čoveka''' (人の一生, ''Hito no Isshō'') iz 1921. godine, bile su uzor za [[fantastika|fantastične]] mange koje su se kasnije pojavile.
 
== Osamu Tezuka, začetnik moderne mange ==
Ред 16:
Tezuka je uveo filmsko pripovedanje i likove čije je pojavljivanje u kraćim epizodama stripa deo veće pripovedačke celine. Jedini [[tekst]] u Tezukinim stripovima su [[dijalog|dijalozi]] između likova, što je stripovima dalo kvalitet filma. Uveo je i ''diznijevske'' facijalne ekspresije kod kojih su [[oči]], [[usta]], [[obrve]] i [[nos]] likova povremeno previše izraženi, što ih je činilo veoma upečatljivim, a njegov rad veoma popularnim. Ovo je donekle oživelo staru ukijo-e [[tradicija|tradiciju]] u kojoj je [[slika]] pre proizvod ideje nego stvarne fizičke realnosti.
 
Njegovi stripovi su prvobitno objavljivani u dečjim magazinima, ali su ubrzo prerasli u zasebna nedeljna i mesečna strip izdanja. Tezuka je u svojim stripovima obradio skoro sve filmske žanrove svog vremena. Njegove mange idu od [[akcija|akcione]] [[avanture|avanture]] (Kimba − Beli lav, ili Leo kralj džungle) do ozbiljne [[drama|drame]] (Crni Džek) te [[SF|naučne fantastike]] (Moćni Atom, poznatiji kao [[Astro Boy]] (Astro Boj), [[horor]]a (Dororo, čovek sa tri oka). Iako je na zapadu uglavnom poznat kao [[tvorac]] Astro Boja, mnoge od njegovih mangi poseduju veoma ozbiljnu radnju, a ponekad i mračne tonove. Recimo, Atoma (Astro Boya) je stvorio ožalošćeni [[naučnik]] koji je želeo da napravi [[imitacija|imitaciju]] svog preminulog sina, da bi kasnije napustio dečaka; Kimbinog oca su ubili [[lovac|lovci]], a sukob između [[čovek]]a i [[priroda|prirode]] je glavna tema stripa; Hijakimaru u Dodorou je rođen delimično obogaljen jer je je njegov otac ponudio četrdeset osam dela Dodoroovog tela četrdeset osmorici demona dok je ovaj bio [[beba]].
 
Neki ipak [[kritičar|kritikuju]] preteranu upotrebu [[dramatizacija|dramatizacije]] u njegovim pričama. Kako je manga generacija dece odrastala, tako je raslo i tržište mangi koja je ubrzo postala jedan od glavnih kulturnih uticaja Japana. Tezuka je radio i na društvenom prihvatanju mange. Njegova doktorska diploma i ozbiljne priče bile su korisne za odbijanje kritika po kojima su mange vulgarne i nepodobne za decu. Bio je mentor velikom broju važnih strip crtača, kao što su [[Fudžiko Fudžio]] (tvorac [[Doramon]]a), [[Fudžio Akacuka]] i [[Šotaro Išinomori]].
Ред 26:
Kontrast je bila gekiga, koja je imala kompleksniju i zreliju radnju i veću posvećenost pri izradi svake stranice. Zbog ovoga je smatrano da gekiga ima mnogo veću umetničku vrednost. Međutim, gekigin model iznajmljivanja knjiga ugasio se [[1970e|'70-ih]] godina, dok su crtači mange značajno poboljšali svoj kvalitet. Konačno, gekiga se pripojila mangi i danas se pod ovim imenom misli na mangu koja nema komični crtež. Verovatno najpoznatija manga gekiga stila je [[Akira]].
 
Međutim, gekiga nije uticala na samo na vizuelni stil mange: nakon '70-ih, pojavile su se mange koje su imale slike i dijaloge namenjene starijoj publici. Mnoge su imale značajan broj slika sa scenama [[seks]]a i [[nasilje|nasilja]], a bile su namenjene [[tinejdžer]]ima: za razliku od Tezukinog vremena deca su sada imala mnogo veći [[džeparac]], tako da su mogli sami da kupe mangu, umesto da traže od roditelja da im je kupe. Zbog toga izdavači mange nisu morali da prilagođavaju svoje stripove mišljenju roditelja. Povrh svega, [[dominacija]] nedeljnih [[serijal]]a dovela je do toga da mange značajno postanu "petparačke priče", sa velikom količinom nasilja i golotinje (prevashodno, iako ne samo, namenjene dečacima). Reprezentativni naslovi ovog žanra bili su Harenchi Gakuen (Harenči Gakuen), [[Go Nagai|Goa Nagaija]] i Makoto-chan (Makoto Čan) [[Kazuo Umezu|Kazua Umezua]], oba sa [[obilje]]m krvi, golotinje i vulgarnih šala. Slično kao i u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] tokom "Strip panike" [[1940e|'40-ih]] i [[1950e|'50-ih]], nastavnici i roditelji žalili su se na sadržaj mangi, ali za razliku od SAD-a nije bilo pokušaja da se osnuje kontrolni odbor poput
[[Comics Code Authority]]ja (Komiks koud autoriti). Interesantno je da su manga časopisi "za decu" '70-ih imali mnogo više vulgarnih tema (zahvaljujući tome što je u to vreme to bio jedini dostupni štampani format), ali [[1980e|'80-ih]] i [[1990e|'90-ih]], su se pojavili novi časopisi namenjeni tinejdžerima.
 
Ред 43:
'''Balončići za dijaloge''': Postoji nekoliko vrsta balončića, od kojih su neki jedinstveni. Ivice balončića menjaju se u zavisnosti od raspoloženja onoga ko ih izgovara. Na primer, kada je neko [[bes]]an, njegov balončić ima oštre, eksplozivne ivice. Takođe, manga obično ne prati zapadnjački način stripskog govora — balončići nemaju dugačke jezičke uperene u onoga ko izgovara tekst, kao ni više malih balončića koji izlaze iz većeg kada neko razmišlja. Ovakva vrsta balončića upotrebljava se kada neko šapuće, što može da zbuni inostrane čitaoce.
 
'''Brze linije:''' U akcionim scenama, pozadina će obično biti pokrivena preciznim linijama koje se kreću u tačno određenom pravcu i dočaravaju pokret. Ove linije mogu se primeniti i na likove, kako bi prikazale pokrete njihovih tela (pre svega [[ud]]ova). Ovaj stil, naročito u pozadini, pojavljuje se u većini akcionih mangi.
 
'''Mini [[flešbek]]ovi:''' Mnogi crtači uzimaju kopije segmenata iz ranijih poglavlja i ubacuju ih u priču u vidu flešbeka (obično su malo retuširani tamnijim tonovima kako bi se razlikovali od centralne radnje). Ovo se smatra konvencionalnom metodom za podsećanje na glavne događaje u stripu. Scene u kojima junaku prolaze kroz misli događaji iz njegovog života, često su prikazane na dve strane, sa pozadinom koja se u celosti sastoji od [[segment|segmenata]] iz ranijih poglavlja.
Ред 51:
'''[[Simbol]]i:''' Određeni vizuelni simboli razvili su se tokom godina i postali uobičajeni način naglašavanja emocija, fizičkog stanja ili raspoloženja. Sledi kratak pregled osnovnih manga simbola i njihove upotrebe:
 
* Preuveličana kapljica znoja na glavi, obično ukazuje na zbunjenost, nervozu i nesigurnost.
* Velika, okrugla oteklina, ponekad i veličine [[bejzbol]] lopte, je preuveličavanje oteklina koje nastaju nakon povrede.
* Kada nekome naglašeno curi krv iz nosa, znači da je seksualno uzbuđen.
* Nabubrele vene, obično prikazane na čelu, naglašavaju da je lik besan ili iznerviran.
* Obrazi osenčeni malim paralelnim crticama, upućuju na to da je nekome neprijatno ili da ga je sramota.
 
[[СликаДатотека:Manga Example.png|250п|мини|лево|Stranica iz mange Marmalade Boy, volume 1 (japansko izdanje)]]
 
== Manga format ==
Ред 70:
 
== Tipovi mange ==
[[СликаДатотека:Akira_Hojo.png|мини|200п|Jedna od mangi koja nije crtana u komičnom stilu sa velikim očima. Na slici je Akira Hojo iz realistično crtane ''[[seinen]]'' mange ''[[Sanctuary (manga)|Sanctuary]]''.]]
 
Sa ogromnim tržištem u Japanu, manga obuhvata široko polje različitih tema koje zadovoljavaju različite interese čitalaca. Popularna manga namenjema mejnstrim čitalaštvu obično uključuje SF, akciju, fentasi i komediju. Neki od najpopularnijih serijala zasnovane su na korporativnom biznismenu (Shima Kousaku), rođaku iz Kine (Iron Wok Jan), kriminalističkom trileru (Monster) i vojnoj politici (The Silent Service). Kao rezultat, mnogi žanrovi se dobro uklapaju i u [[anime]] (koje često uključuju adaptaciju mangi) i japanskih [[video igre|video igara]] (od kojih su neke takođe adaptacije mangi).
Ред 78:
Prema polu i godištu mange se dele na:
 
* ''[[Josei]]'' (ili ''redikomi'') žena
* ''[[Kodomo]]'' deca
* ''[[Seinen]]'' muškarci
* ''[[Shōjo manga|Shōjo]]'' devojčice i tinejdžerke
* ''[[Shōnen manga|Shōnen]]'' dečaci i tinejdžeri
 
=== Žanrovi ===
Ред 102:
{{Reflist|2}}
 
== Spoljašnje veze ==
{{commonscat|Manga}}
<!-- ==============================({{NoMoreLinks}})============================== -->
Ред 112:
{{refbegin|2}}
;'''Sajtovi sa opisima i informacijama:'''
* [http://www.mangawiki.net/index.php/Main_Page Manga Wiki]
* [http://www.animenewsnetwork.com/ Anime News Network] – Velika baza podataka vezanih za mange i anime.
* [http://www.animeinfo.org/animeu/hist102.html Anime University – History of Manga] Istorija mange na AnimeInfo.
* [http://abcnews.go.com/International/wireStory?id=1289576 U.S. Papers Adding Japanese-Style Comics]
* [http://tci.homestead.com/manga.html Manga Design reviewed w/ art]
* [http://www.comipress.com/ ComiPress] Internacionalne vesti i recenzije mangi. Uključuje i enciklopediju američkih i japanskih antologijskih časopisa, izdavača itd. Sadrži i vodič kroz Manga Magazin
* [http://www.comicbookbin.com/Manga101partone293.html Manga 101] Novinarka Julie Gray o mangi za početnike
'''Sajtovi sa novostima i recenzijama:'''
* [http://www.mangalife.com Manga Life] – Nove recenzije.
* [http://manga.3yen.com/ Manga.3Yen] – Dnevne novosti i informacije o mangama u japanu.
* [http://www.mangareviewer.com Manga Reviewer] – Recenzije, biografije autora mangi.
 
;'''Sajtovi sa tutorijalima:'''
* [http://www.mangaka.co.za/tutorials.php Mangaka.co.za] Manga zajednica iz Južnoafričke republike sa biografijama autor, video tutorijalima i forumom.
* [http://www.howtodrawmanga.com/tutorial.html How to draw manga] – Popularna serija knjiga sa uputstvima za crtanje mange.
* [http://www.mangarevolution.com/tutorials.php Manga Revolution] – Sajt koji sadrži veoma obimne tutorijale.
{{refend}}
{{-}}
Ред 133:
 
[[Категорија:Manga| ]]
 
{{Link FA|ast}}
{{Link FA|ca}}
Линија 138 ⟶ 139:
{{Link FA|eu}}
{{Link FA|gv}}
{{Link GA|uk}}
{{Link GA|de}}
{{Link GA|uk}}
 
[[als:Manga]]
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Manga