Švedski sto — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м исправљање правописних и других грешака
Autobot (разговор | доприноси)
м разне исправке; козметичке измене
Ред 1:
[[ImageДатотека:Swedish buffet-Smörgåsbord-01 (cropped).jpg|desno|thumbмини|250px250п|''Smörgåsbord'', Švedski sto.]]
'''Švedski sto''' (Švedski : Smörgåsbord) je vrsta skandinavskog obroka koji se sastoji od više raznih namirnica na stolu, a ime je dobio jer je poreklom iz [[Švedska|Švedske]]. To je obično posluženje, gde gosti mogu da konzumiraju niz jela po izboru i bez ograničenja količine.
 
Švedski sto je postao međunarodno poznat pojavom na 1939. Na Svetskom sajmu u [[Njujork]]u kada je ponuđen u švedskom paviljonu, u restoranu "Tri Krune"
 
Tradicionalni švedski švedski sto i sastoji se od toplih i hladnih jela. Hleb, puter, sir su uvek deo originalnog švedskog stola . Uobičajeno je da se počne (prvi [[tanjir]]) sa hladnim ribljim jelima koja su generalno različiti oblici [[haringa]], [[losos]]a i [[jegulja]]. Posle ovog prvog tanjira, gosti obično nastavljaju sa drugim hladnim predjelima, i zaokružuju sa toplim jelima. Desert može ili ne mora biti uključen u švedski sto .
 
== Istorija ==
 
Članovi udruženja švedskih trgovaca i više klase u XIV veku Švedskoj i [[Finska|Finskoj]] su prvi servirali “brannvinsbord” ([[rakija|rakijski]] sto), mali bife postavljen na pomoćnom stolu, gde su raznolika predjela služena pre obroka, pre nego što se sedne za glavni sto. Obavezne namirnice su bile hleb, puter, sir, haringa i nekoliko vrsta [[liker]]a , ali i dimljeni losos, [[kobasica|kobasice]] te hladno narezano usoljeno meso se takođe služilo .
 
Brannvinsbord je služio kao predjelo dok se ljudi okupljaju i jedu dok stoji pred večeru ili posle večere , često i dva do pet sati pre večere , ponekad i sa muškarcima i ženama u odvojenim sobama . Švedski sto je postao popularan sredinom - XVII veka, kada se hrana preselila sa sporednog stola na glavni i počelo serviranje toplih i hladnih jela . Švedski sto se takođe služio kao predjelo u hotelima , a kasnije i na železničkim stanicama , pre pojave kola ta ručavanje . Restorani u [[Stokholm]]u na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] 1912 prestali da služi švedski sto kao predjelo te su počeli da služe kao glavno jelo .
 
== Švedski sto danas ==
 
Švedski sto je uobičajen je u [[hotel]]ima (za doručak), nekim [[restoran]]ima, [[koktel]]ima, prijemima.
 
U nas se koristi i na [[svadba]]ma i drugim slavljima gde se na taj način omogućava svakom da konzimira koliko želi, pri čemu je serviranje daleko brže i jednostavnije, jer je bez posredstva kelnera.
Ред 20:
U Srbiji postoji varijanta nazvana '''“[[Zlatibor]]ski sto”''' gde se serviraju tipično srpski specijaliteti kao što su [[pršuta]], jagnjeće i praseće pečenje, [[kajmak]], pasulj prebranac, [[proja]] i sl.
 
== Priprema Švedskog stola ==
 
Kada se vrši kalkulacija potrebne hrane, koja će, očekuje se biti i dovoljna, onda se po učesniku računa ukupno 350 grama hrane.
Prema složenosti, broju jela postoji sledeća podela Švedskih stolova:
* Jednostavni broje do šest jela (tri hladna i tri topla),
* Srednji deset (pet hladnih i pet toplih)
* Složeni, odnosno [[banket]]ski, koji broje više od deset jela u ponudi
 
Takođe, mogu biti [[mrs]]ni, [[post|posni]], [[vegetarijanstvo|vegeterijanski]] i slatki i voćni.
 
Postavka stola može biti uza zid prostorije ili u sredini kada se gosti koji se služe kreću u krug oko njega. Sto uza zid se koristi u slučajevima kada se očekuje da posle posluženja gostiju isti ne smeta a drugi ako je broj gostiju veći.
 
Oblik stola nije presudan mada se smatra da je najbolje je kada je sto četvrtast. Na samom početku stola su tanjiri i pribor. Kako gosti prilaze stolu hrana treba da bude poređana sledećim redom: salate, predjela, glavna jela, sosevi, kolači, voće i na kraju pecivo. Na stolu sem hrane može da bude korpa voća ili neutralno cveće. Običaj je takođe da se pića nalaze na drugom stolu.
 
[[Категорија:Hrana]]
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Švedski_sto