Zgrada BIGZ-a — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м разне исправке; козметичке измене
м разне исправке
Ред 2:
[[Датотека:D.Brašovan Zgrada BIGZ-a 2.JPG|мини|250п|Zgrada BIGZ-a u Beogradu pogled sa ugla]]
 
'''Zgrada BIGZ-a''' u [[Beograd]]u je jedno od najpoznatijih [[arhitektura|arhitektonskih]] ostvarenja [[jugoslavija|jugoslovenske]] [[moderna|moderne]]. Izgrađena je kao zgrada Državne štamparije između [[1934]]. i [[1941]]. godine<ref>[http://jelenastojkovic.blogspot.com/2009/05/citati-pisati-bigz-fenomenologija.html Čitati / Pisati BIGZ: Fenomenologija zgrade], Приступљено 4. 5. 2013.</ref>, po projektu arhitekte [[Dragiša Brašovan|Dragiše Brašovana]] u obliku ćiriličnog slova [[П|P]], nalik na štamparsku mašinu.<ref name="politika">[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/t1171.lt.html Zgrada Bigza – oživeli kolos na Senjaku], Приступљено 4. 5. 2013.</ref>
 
Zgrada Bigza se nalazi na [[Senjak]]u i dominira ovim delom grada i predstavlja orijentir i referentnu tačku.<ref>[http://arhitekturabezbeograda.wordpress.com/2009/07/10/zgrada-bigz-a-nije-izgubila-nista-od-svoje-aktuelnosti/ Zgrada BIGZ-a nije izgubila ništa od svoje aktuelnosti], Приступљено 4. 5. 2013.</ref> U doba „zlatnog socijalizma“ BIGZ je zapošljavao skoro 3.000 ljudi. BIGZ je [[1990e|1990-ih]] prepušten nemaru, da bi se poslednjih nekoliko godina u zgradu, pored nekoliko firmi, uselio veliki broj mladih umetnika, dizajnera, arhitekata, muzičara i [[Di džej|Di-džejeva]].<ref>[http://www.24sata.rs/vesti.php?id=14777 Zgrada BIGZ-a postaje hotel i biznis centar], Приступљено 4. 5. 2013.</ref> Većinski vlasnik je '''Beogradski izdavačko-grafički zavod''' ([[BIGZ]]) koje izdaje prostor u zakup. Na 25.000 upotrebljivih metara kvadratnih (10.000 metara hodnika) zgrade nalaze se štamparije, skladišta, kancelarije, muzički studiji, likovni ateljei, zanatske i umetničke radionice, škola kapuere, radio-stanica, kulturni centar, cirkus...<ref name="politika"/> Obzirom da je zgrada Bigza već godinama stecište mnogih slobodnih umetnika, smatra se nekom vrstom neformalnog kulturnog centra.<ref>[http://www.manekenibigza.org/bigz/ O Bigzu], Приступљено 4. 5. 2013.</ref>
 
Zgrada BIGZ-a je posebno značajna za [[Nova srpska scena|novu srpsku scenu]]. U zgradi Bigza vežba više stotina bendova među kojima su: [[Štrebersi]], [[DžDž]], [[Metak Za Zlikovca]], [[Autopark]], [[Petrol]], [[Repetitor]], [[Sinestezija]], [[Tobija (bend)|Tobija]], [[Damjan od Resnika]], [[Bolesna Štenad]], [[Vox Populi (bend)|Vox Populi]], [[Dažd]], [[SARS]] i mnogi drugi.<ref>[http://blog.b92.net/text/12363/Zgrada%20je%20%C5%BEiva%20%2B%20Festivalito!%202/ Zgrada je živa + Festivalito! 2], Приступљено 4. 5. 2013.</ref><ref>[http://www.izlazak.com/index.php/home/62-film/824-bigz-na-povetarcu Bigz na Povetarcu], Приступљено 4. 5. 2013.</ref> Muzičari BIGZ-a, organizovani u udruženje nazvano „Manekeni Bigza“, organizuju niz manifestacija, među kojima su ''Festivalito'' i ''Bigz na Povetarcu''.<ref>[http://www.popboks.com/vest.php?ID=15035 Nastavak manifestacije Bigz na Povetarcu], Приступљено 4. 5. 2013.</ref>
 
Emisija [[Insajder (B92)|Insajder]] televizije [[B92]] je istraživala o nepravilnostima [[privatizacija|privatizacije]] BIGZ-a. Navodi se da je zemljište veličine jedan [[hektar]], na kojem se nalazi zgrada BIGZ-a, ustupljeno je bez [[licitacija|licitacije]]. BIGZ je [[2007]]. godine, tokom privatizacije, na aukciji prodat firmi „Beta partners”, iza koje stoji srpski biznismen [[Petar Matić]]. Cena je bila oko tri i po miliona [[evro|evra]]. Da je država zgradu kao građevinsko zemljište dala na licitaciju, grad bi zaradio višestruko. Lokacija na kojoj se nalazi zgrada BIGZ-a je u prvoj gradskoj zoni, gde je ar tada vredeo skoro 90.000 eura. Tako bi na aukciji jedan hektar zemljišta ovde potencijalno mogao biti plaćen i devet miliona eura.<ref>[http://www.b92.co.rs/info/emisije/insajder.php?yyyy=2011&mm=05&nav_id=515303 Insajder, ponedeljak 23.05.2011], Приступљено 4. 5. 2013.</ref>
 
== Izvori ==