Objektni model dokumenta — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нема описа измене
Ред 20:
=== Standardizacija ===
 
-{WWW}- Konzorcijum -{([http://en.wikipedia.org/wiki/World_Wide_Web_Consortium World Wide Web Consortium], W3C)}-, osnovan 1994. radi promovisanja [http://en.wikipedia.org/wiki/Open_standards otvorenih standarda] za svetsku mrežu -{([http://en.wikipedia.org/wiki/World_Wide_Web World Wide Web], WWW)}-, okupio je -{Netscape Coummunications}- i -{Microsoft}- zajedno sa ostalim kompanijama radi razvijanja standarda za skriptne jezike pregledača, nazvanih -{"[http://en.wikipedia.org/wiki/ECMAScript ECMAScript]"}-. Prva verzija standarda je objavljena 1992. Naknadna izdanja JavaScript i JScript će implemetirati ECMAScript standard radi veće kompatibilnosti između pregledača.
 
Posle objavljivanja ECMAScript-a, W3C je počeo da radi na standardizaciji D0OM-a. Inicijalni DOM standard, poznat kao "DOM nivoa 1" je preporučivan od strane W3C krajem 1998. Otprilike u isto vreme, Internet Explorer 5.0 je stigao sa ograničenom podrškom za DOM Nivoa 1. DOM nivoa 1 je omogućavao kompletan model za ceo HTML ili [ http://en.wikipedia.org/wiki/XML XML] dokument, uključujući i sredstva za menjanje bilo kog dela dokumenta. Neusaglaseni pregledači kao što su Internet Explorer 4.x i Netscape 4.x su se i dalje koristili u velikom broju sve do 2000. godine.
 
DOM nivoa 2 je objavljen krajem 2000. Predstavio je funkciju -{"[http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=GetElementById&action=edit&redlink=1 getElementById]"}- kao i model događaja i podršku za [http://en.wikipedia.org/wiki/XML_namespaces XML rezervisan (imenski) prostor] i CSS.
 
DOM nivoa 3, trenutno izdanje DOM specifikacije, objavljen u Aprilu 2004 je dodao podršku za [http://en.wikipedia.org/wiki/XPath XPath] i [http://en.wikipedia.org/wiki/Event_handling obradu događaja] tastature.
 
DOM nivoa 4 se trenutno razvija. Razvojna verzija 6 je realizovaa u Decembru 2012.
Ред 34:
=== Internet pregledači ===
 
Da bi preveli dokument kao što je HTML stranica većina internet pregledača koristi interni model sličan DOM-u. Čvorovi svakog dokumenta su organizovani u [http://en.wikipedia.org/wiki/Tree_structure strukturu stabla], koje se naziva DOM stablo, gde se najviši čvor stabla naziva "Objekat dokumenta". Kada se HTML stranica prevodi u internet pregeldaču, pregledač skida stranicu u lokalnu memoriju i atuomatski je parsira da bi je prikazao na ekranu. DOM je takođe način na koji JavaScript prenosi stanje pregeldača u HTML stranicama.
Da bi preveli dokument kao što je HTML stranica većina internet pregledača
koristi interni model sličan DOM-u. Čvorovi svakog dokumenta su organizovani u
strukturu stabla, koje se naziva DOM stablo, gde se najviši čvor stabla naziva
"Objekat dokumenta". Kada se HTML stranica prevodi u internet pregeldaču,
pregledač skida stranicu u lokalnu memoriju i atuomatski je parsira da bi je
prikazao na ekranu. DOM je takođe način na koji JavaScript prenosi stanje
pregeldača u HTML stranicama.
 
== Impelemntacija ==
 
Zbog činjenice da DOM podržava navigaciju u bilo kom smeru(npr. roditelj i prethodni rođak) i dozvoljava arbitrarne izmene, implementacija mora makar da baferuje dokument koji je pročitan do sada (ili neku parsiranu formu njega).
prethodni rođak) i dozvoljava arbitrarne izmene, implementacija mora makar da
baferuje dokument koji je pročitan do sada (ili neku parsiranu formu njega).
 
=== Prikazivačke mašine ===
 
Internet pregledači se oslanjaju na prikazivačke mašine da bi parsirali HTML u DOM. Neke mašine kao sto su [http://en.wikipedia.org/wiki/Trident_(layout_engine) Trident/MSHTML] i [http://en.wikipedia.org/wiki/Presto_(layout_engine) Presto] su povezane primarno ili ekskluzivno sa određenim internet pregledačima kao što su Internet Explorer i Opera. Drugi, kao sto su [http://en.wikipedia.org/wiki/WebKit WebKit] i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gecko_(layout_engine) Gecko], su korišćeni od strane mnogih internet pregledača kao što su [http://en.wikipedia.org/wiki/Google_Chrome Google Chrome], [http://en.wikipedia.org/wiki/Firefox Firefox] i [http://en.wikipedia.org/wiki/Safari_(web_browser) Safari]. Različite mašine implementiraju DOM standarde u različitim stepenima sagalasnoti.
Internet pregledači se oslanjaju na prikazivačke mašine da bi parsirali HTML u
DOM. Neke mašine kao sto su Trident/MSHTML i Presto su povezane primarno ili
ekskluzivno sa određenim internet pregledačima kao što su Internet Explorer i
Opera. Drugi, kao sto su WebKit i Gecko, su korišćeni od strane mnogih internet
pregledača kao što su Google Chrome, Firefox i Safari. Različite mašine
implementiraju DOM standarde u različitim stepenima sagalasnoti.
== Текст наслова ==