Feliks Mileker — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м ispravke; козметичке измене |
мНема описа измене |
||
Ред 33:
Rezultati Milekerovih radova su na nivou svoga vremena i u skladu sa tadašnjim normativima i dostignućima nauke. Muzej koji je osnovao i vodio od samog početka pa do svoje smrti izgradio je kao istraživačku ustanovu sa bogatim zbirkama, naročito arheološkom koja zauzima značajno mesto na jugu Karpatskog basena, pa je stoga često u središtu pažnje arheologa širom [[Evropa|Evrope]].
Mileker je bio aktivan i veoma angažovan na više strana. Godine [[1880]]. izabran je za redovnog člana Banatskog istorijskog i arheološkog društva u [[Temišvar]]u (-{Dél - magyarországi Történelmi és Regeszeti Társulat}-). Godine [[1901]]. izabran je za redovnog člana ''Mađarskog numizmatičkog društva'' (''-{Magyar Numizmatikai T á rsulat}-''). Literarno društvo iz Temišvara, ''-{Arany János Társaság}-'', izabralo je Milekera za svog člana zbog radova iz [[toponomastika|toponomastike]], a on je iz ove oblasti održao pristupnu besedu. Takode je bio član ''Prirodoslovnog društva Banata'' u Temišvaru (''-{Dél magyarországi Természet tudom ányi Társulat}-''), član Mađarskog društva za [[antropologija|antropologiju]] i [[arheologija|arheologiju]], a Mileker je i
Na predlog Muzejskog odbora Senat grada [[Vršac|Vršca]] proglasio je Milekera za doživotnog kustosa Gradskog muzeja i biblioteke u Vršcu, a [[Johan Volfgang Gete|Geteova]] zadužbina (-{Die Johann Wolfgang von Goethe - Stifung}-) u [[Vajmar]]i posmrtno mu je dodelila [[1942]]. godine nagradu Princ Eugen.
|