Ahmed ibn Fadlan — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: Селим 1 међујезичких веза, које су сад на Википодацима на d:q200947
м ispravke; козметичке измене
Ред 1:
'''Ahmad ibn Fadlān ibn al-Abbās ibn Rāšid ibn Hammād''' ({{Јез-ар|أحمد بن فضلان بن العباس بن راشد بن حماد|el}}‎) je bio [[arapski]] [[hroničar]] i [[putopisac]] iz 10. veka. Bio je [[ambasador]] Abasidskog kalifata (koje je svoj centar imalo u Bagdadu) među Bulgarima (proto-bugarima) na [[Volga|Volgi]]. Njegov rad je poznat po opisu sahrane za koje do danas postoje spekulacije da li se radi o [[Sloveni|Slovenima]]ma ili [[Vikinzi|Vikinzima]]ma (Varjazima).
 
=== Manuskript ===
 
Dugo je rad Ahmeda ibn Fadlana bio poznat samo u fragmentima. Tek je 1923. godine je manuskript pronašao turski naučnik [[Zeki Velidi Togan]]. Manuskript MS 5229 potiče iz 13. veka i sadrži 420 stranica.
 
=== Diplomatska misija ===
 
Ahmed ibn Faldan je otišao iz [[Bagdad|Bagdada]]a 21. juna 921. godine da služi kao [[sekretar]] [[ambasador|ambasadora]]a u vazalskom kraljevstvu Bugara [[Volga|Volge]]. Diplomatska misija je trebala da obezbedi plaćanje poreza Abasidskom kalifatu od strane Bugara Volge. Na ovoj misiji je Faldan zapisivao događaje, način razmene između Bugara i finskih i slovenskih plemena Kijevske Rusije.
 
=== Rus ===
 
Dobar deo Ibn Fadlanovog rada odnosi se na narod koji on naziva Rus روس ili Rūsiyyah. Još uvek u nauci se spore oko toga ko je zapravo ovaj narod. Postoji normanska škola koja tvrdi da narod koji je ibn Fadlan opisao su zapravo [[Vikinzi]], ili finska plemena. Druga škola govori u prilog da se radi o Slovenima, odnosno Rusima. Narod koji je on opisao je pripadao državi koja se danas naziva Kijevska Rusija i koja je predstavljala savez Slovenskih i Vikinških (Varjaških) plemena.
 
=== Opis sahrane ===
 
Ibn Fadlan priča da je i on prisustvovao sahrani jednog [[Sloveni|Slovena]]. Krek iznosi ceo taj dugi opis Fadlanov, u kojem se opisuje sva ceremonija pri pogrebu Slovena. Ovaj bi opis rezimiran glasno: Sloveni su najpre nad odrom pokojnika stavljali neki [[krov]], koji je nad njim stojao sve dotle dok se odelo za pokojnika ne sašije. Pokojnika stavljaju u [[čamac]]; ako je bogat imanje mu podele na tri dela: jedan deo pripada familiji, sa drugim kupe za pokojnika mrtvačko odelo, a za treći deo nabave piće za ovu svečanost. U ovim zgodama se oni opijaju do besvesti, a po neki na ovim svečanostima od pića i umru. Fadlan zatim priča, kako se i dete kakvog mogućnika (obično devojčica) svojevoljno rešavalo da umre zajedno s ocem, i toga dana kad je trebalo da bude s ocem spaljeno, vrlo je mnogo to dete pilo i bilo je neobično veselo.
Ред 21:
Kada je sve ovo gotovo tek onda vade mrtvaca iz groba, u kom je pod onom nastrešnicom ležao, i oblače ga, zatim ga metnu u čamac, a kraj njega stavljaju ponude; položivši ga u čamac, bacaju u nj jedno pseto koje su prethodno na dvoje presekli, zatim dovode dva konja i teraju ih dok se ne zapene, pa ih onda njegovom sabljom ubiju, a meso im opet u čamac bacaju; sa dva vola, koja odmah posle konja dovode, isto učine. Stanovnici toga kraja kazuju onoj devojčici: "Kaži tvome gospodaru: Samo iz ljubavi prema tebi činim to". – Jednoj kokoški takođe odseku glavu i bacaju je u čamac. [[Devojčica]] ona triput ide na lomaču i sa lomače: prvi put veli: "Gle! ovde su mi otac i majka"; drugi put veli: "Gle! sad vidim sve moje pokojnike gde zajedno sede"; treći put veli: "Gle! tamo je moj gospodar. On sedi u raju. Raj je tako lep i zelen, u njemu su ljudi i dečaci, on me zove; odvedite me k njemu". Ona se zatim svuče, popije nekoliko čaša pića opraštajući se od života, a i zato da bi mogla otići tamo, gde joj je gospodar. Sad nastupa grozna smrt devojčice. Vežu joj konopac oko vrata i stežu dok ne umre, a "anđeo smrti" joj međutim, zarije nož između rebara. Zapale lomaču i svaki od prisutnih dodaje na lomaču po jedno upaljeno drvo; čamac zaplamti i pokojnik i devojčica i sve šta je u njemu. Tada jedan [[Rus]] reče Fadlanu: "Vi, [[Arapi]], vi ste jedan glup narod; vi zakopavate čoveka u zemlju, gde ga razdiru životinje i rvi; a mi, mi ga začas spalimo, da bi odmah otišao u raj". Za nepun sat sve se ovo pretvorilo u pepeo. Na mestu, gde su čamac izvukli naprave humku podignu spomenik od bukova drveta, beležeći ime pokojnikovo kraj careva.
 
=== Fikcija ===
 
Ibn Fadlanova putovanja su privukla pažnju mnogih pisaca. Majkl Krikton (Michael Crichton) u knjizi Jedači mrtvih (Eaters of the Dead) stavlja arapskog ambasadora u ulogu ratnika koji ide dalje na sever u avanture inspirisane britankom legendom o Bevulfu. Ova knjiga je kasnije adaptirana u holivudskom filmu [[Trinaesti ratnik]] sa [[Antonio Banderas|Antoniom Banderasom]] kao Ibn Fadlanom.
 
== Reference ==
* {{cite book |title=Ibn Foszląn's und anderer Araber Berichte über die Russen älterer Zeit. Text und Übersetzung mit kritisch-philologischen Ammerkungen. Nebst drei Breilagen über sogenannte Russen-Stämme und Kiew, die Warenger und das Warenger-Meer, und das Land Wisu, ebenfalls nach arabischen Schriftstellern. Von C. M. Frähn|last1=Ibn Faḍlān|first1=Aḥmad|last2=Frähn|first2=Christian Martin|authorlink2=Christian Martin Frähn|year=1823|language=German|publisher=aus der Buchdruckerei der Akademie|location=Saint-Petersburg|oclc=457333793}}
* {{cite book |title=Voyage chez les Bulgares de la Volga|language=French|last=Ibn-Faḍlān|first= Ahmad|others=trad. Canard, Marius; Miquel, Andre|year=1988|publisher=Sindbad|location=Paris|oclc=255663160}}
* {{cite book |title= Collection of Geographical Works: Reproduced from MS 5229 Riḍawīya Library, Mashhad|last=al-Faqih|first=Ibn|coauthors=Aḥmad ibn Muḥammad, Aḥmad Ibn Faḍlān, Misʻar Ibn Muhalhil Abū Dulaf al-Khazrajī, Fuat Sezgin, M. Amawi, A. Jokhosha, and E. Neubauer|year=1987|publisher=I. H. A. I. S. at the Johann Wolfgang Goethe University|location=Frankfurt am Main|oclc=469349123}}
{{Reflistreflist}}
 
== Spoljašnje veze ==
* [http://www.uib.no/jais/content3.htm ''Journal of Arabic and Islamic Studies'' 3 (2000)], sadrži "Ibn Fadlan and the Rūsiyyah", od James E. Montgomery,