Gorivne ćelije — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
Autobot (разговор | доприноси)
м Literatura; козметичке измене
Ред 1:
[[SlikaДатотека:Toyota FCHV.jpg|мини|десно|250п|Toyota FCHV – hibridno vozilo sa sa pogonom koji koristi gorivne ćelije]]
'''Gorivne ćelije''' su galvanske ćelije koje proizvode električnu energiju iz energije koja se oslobađa hemijskom reakcijom goriva koje se kontinualno dovodi sa [[Oksidacioni agens|oksidacionim sredstvom]].<ref>{{citeCite book |author=Khurmi R.S |title=Material Science |url=http://www.biblio.com/books/436308472.html}}</ref> Obično se pod ovim pojmom podrazumevaju '''vodonično-kiseonične gorivne ćelije'''.
 
== Princip rada ==
Ред 13:
 
== Struktura ==
Gorivna ćelija sastoji se od dve [[elektroda|elektrode]], koje su odvojene [[membrana|membranom]] ili [[elektrolit]]om. Na [[Anoda|anodu]] se dovodi [[gorivo]] (npr. [[vodonik]], [[metan]], [[metanol]], [[sirćetna kiselina]], rastvor [[Glukoza|glukoze]]), i ono tu oksiduje. Na [[katoda|katodu]] se dovodi oksidaciono sredstvo (npr. [[kiseonik]], [[vodonik peroksid]], ...), koje se tu redukuje.
 
Elektrode su obično napravljene od različitih metala, ili mogu biti ugljenične [[nanocevčice]]. Mogu biti i presvučene [[katalizator]]om (npr. [[platina|platinom]] ili [[paladijum|paladijumom]]om), čime se postiže veća efikasnost. Danas se obično koriste elektrode sa količinom katalizatora -{5g/m}-<sup>2</sup>.
 
Kao elektrolit mogu poslužiti razne [[kiselina|kiseline]] (pretežno -{H}-<sub>3</sub>-{PO}-<sub>4</sub>) ili [[baza (hemija)|baze]] (najčešće -{KOH}-), [[Керамика (материјал)|keramički materijalmaterijali]]i ili membrane. U specifičnim gorivnim ćelijama kao elektrolit se koristi gas pod visokim pritiskom. Danas se kao elektrolit najviše koristi -{KOH}-, koji se koristio već u ćelijama projekta [[Apolo]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spaceaholic.com/apollo_artifacts.htm |title=Apollo Space Program Hydrogen Fuel Cells |publisher=Spaceaholic.com |date= |accessdate = 21. 9. 2009.}}</ref>, a čija je mana da oksidans<ref name="Housecroft3rd"/> mora da se čisti od -{CO}-<sub>2</sub>, jer bi inače dolazilo do reakcije -{CO}-<sub>2</sub> sa elektrolitom i nastalo jedinjenje bi prestalo da vrši funkciju elektrolita.
 
[[Električni napon]] koji nastaje je teoretski oko 1.23 [[volt]]a a zavisi od vrste goriva i kvaliteta ćelije. Kod ćelija koje se danas najviše koriste, napon je obično oko 0.95 V. Da bi se dobio veći napon, nekoliko ćelija se vezuje u seriju.
 
== Reakcija ==
[[SlikaДатотека:Fuell cell.jpg|десно|300п|мини|Šematski prikaz procesa u gorivnoj ćeliji]]
Gorivo (npr. [[vodonik]]) se na [[anoda|anodi]] katalitički transformiše u [[katjon]]e (u slučaju vodonika jone -{H}-<sup>+</sup>). Oslobođene [[elektron]]e privlači anoda i stvara [[električna struja|električnu struju]], koja preko elektro potrošača teče ka [[katoda|katodi]]. Na katodi se [[Oksidacioni agens|oksidaciono sredstvo]] (većinom [[kiseonik]]) redukuje u [[Анјон|anjonanjone]]e (-{O<sup>2-</sup>}-), a oni onda reaguju sa -{H}-<sup>+</sup> jonima, stvarajući vodu.
 
Hemijska jednačina:
Ред 40:
{{reflist|2}}
 
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* -{Vielstich, W., et al. (eds.) (2009). ''Handbook of fuel cells: advances in electrocatalysis, materials, diagnostics and durability.'' 6 vol. Hoboken: Wiley, 2009.}-
Ред 49:
* {{Cite book|title=Fuel Cell Technology-Hand book, 7th Edition|author=EG&G Technical Services, Inc.|publisher=U.S. Department of Energy |year=2004}}
* {{Cite book|title=Fuel Cell Engines |author=Matthew M. Mench |publisher=John Wiley & Sons, Inc. |year=2008}}
* {{Cite book |author=Khurmi R.S |title=Material Science |url=http://www.biblio.com/books/436308472.html}}
{{refend}}