Alesandro Skarlati — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене |
Нема описа измене |
||
Ред 1:
[[Image:alessandro Scarlatti.jpg|thumb|200px|Aleksandro Skarlati]]
'''Aleksandro Skarlati''' (
U znatnom delu zahvaljujući skarlatijevom stvaralaštvu, može se govoriti o potpunom trijumfu italijanske opere: najpoznatiji kompozitori izvan Italije u prvoj polovoni [[18. vek]]a, sa izuzetkom [[Јохан Себастијан Бах|Johana Sebastijana Baha]], koji nije pisao opere, ili [[Жан Филип Рамо|Žana-Filipa Ramoa]], zastupnika tradicijonalne francuske muzike, imali su u svom opusu i ovu muzičku formu, a potpuno su bili pod italijanskim operskim uticajem, kao što je slučaj sa Gergom Filipom Telemanom (1681-1767) i njegovim delom -{„Pimpione“}- ([[1725]]), a posebno sa Georgom Filipom Hendlom, verovatno najznačajnijim operskim kompozitorom toga vremena, koji je komponovao izuzetna dela kao što su -{„Rinaldo“}- ([[1711]]), -{„Julije Cezar“}- ([[1724]]), -{„Tamerlano“}- ([[1724]]), „Orlando“ ([[1733]]) i „Kserks“ ([[1738]]). Sve su prikazane u [[London]]u u kojem je nemački kompozitor živeo od [[1712]]. godine, a gde je vodio borbu sa italijanskim kompozitorima koji su tamo živeli, a posebno sa Đovanijem Bononcinijem (1670-1747), autorom veoma popularnih opera tog vermena, kao što su „Muzio Scevola“ (1721) i Griselda (1722).
|