Arterijska gasna embolija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Ред 46:
</ref> Većina autora se slaže da je razlika u pritiscima između alveola i okoline od 10,7 -{kPa}- dovoljna da uzrokuje rupturu nežnog plućnog tkiva. Znači da se razlika pritisaka dovoljna za plućnu barotraumu može postići i u veoma plitkoj vodi, tek nešto više od jednog metra. Slična situacija može se dogoditi u [[Barokomora|hipobaričnim komorama]] ili [[visokoletećim avionima]] tokom nagle dekompresije kabine, ukoliko dođe do namernog zadržavanja daha. <ref name="Živković"/>
 
=== Patogeneza i klinička slika ===
Patogeneza iarterijske kliničkagasne slikaembolije zavisi od količine vazduha, brzine ulaska i lokalizacije gasnih mehurića u srcu, plućnoj i srčanoj cirkulaciji, stanja srca, položaja bolesnika, vrste gasa itd. <ref name="Nebojša"/>
 
Velike količine vazduha mogu da ispune [[srce]], zaustave cirkulaciju i prouzrokuju naglu [[smrt]], jer veliki deo vazduha se sabija kontrakcijom [[Srce|komora srca]] i ne prolazi u [[arterije]]. Ako se radi o manjim količinama vazduha one mogu da prođu kroz srce, ali se zaglavljuju u manjim krvnim sudovima, najčešće u mozgu srcu, plućima itd. Ako je pritisak narastao dovoljno visoko, u pacijenta koji je jedan od 20% do 30% stanovništva s otvorenim foramenom ovale, mehurići vazduha tada mogu prodreti u levu stranu srca, i dalje prema mozgu ili koronarnoj arteriji i odgovorni su za najteže simptome embolije. <ref>-{William F.Ganong,}- ''Pregled medicinske fiziologije'', Beograd Savremena administracija 1993.</ref>