|
[[uz:Issiqlik oʻtkazuvchanlik]]
[[vi:Độ dẫn nhiệt]]
Što je čvrsto agregatno stanje?
Čvrsto agregatno stanje je karakterizirano stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Čvrsta tijela ne poprimaju oblik posude u koju su stavljena.
Sta je plazma?
Posebno stanje plina, koje se u novije vrijeme naziva četvrto agregatno stanje. To je smjesa pozitivnih iona, slobodnih elektrona i neioniziranih molekula. Plazma je prema vani električki neutralna, jer se pozitivne i negativne čestice nalaze u istim količinama. Naziv plazma potječe
od američkog fizičara i kjemičara Irvina Lanmuira. Po nekima svojim svojstvima plazma se razlikuje od plina. Tako npr. dok je plin odličan izolator, plazma je odličan provodnik električne struje, jer u njoj ima slobodnih elektrona. Astrofizičari smatraju da se svemir sastoji većinom od plazme. Umjetnim putem plazma se može dobiti na više načina. Jedan od tih je npr. ako se neki plin djeluje x-zrakama, ultraljubičastim ili kozmičkim zrakama.
Zasto ptice dahtcu?
Ptice nemaju žlijezde preko kojih bi izlučivale znoj kao npr. ljudi pa stoga moraju koristiti druge načine rashlađivanja kad im je vruće. Jedan od tih načina je dahtanje. Sličnu ste pojavu mogli zamijetiti i kod pasa, pogotovo kad vladaju nesnosne ljetne vrućine. Učinkovitost hlađenja je još veća jer im se u nogama blizu površine kože nalaze gusti kapilarni spletovi pa se pojačanim prolaskom kroz njih krv hladi bolje zbog brzog odvođenja topline s površine kože koja nije obrasla perjem. Za rashlađivanje koriste se još i promjenama u ponašanju kao što je npr. odmaranje.
Cime se hrane mlade zmije?
Što se tiče prehrane mladih zmija ona se uvelike razlikuje od vrste do vrste, ali postoji jedan termin koji se zove ontogenetička promjena (engl. ontogenetic shift) i uključuje upravo tu promjenu prehrane od mladih do starijih (većih) zmija. Radi se zapravo o sljedećem - zmije jedu relativno veliki plijen u odnosu na svoju veličinu (čak do 70% svoje tjelesne težine i širi nego što je njihova glava). Često čak izbjegavaju "premali" plijen, iz energetskih razloga (utrošeno vrijeme i energija na lov i slično). Iz tog razloga su morali razviti morfološke prilagodbe kao što su labavo povezana donja i gornja čeljust, nema sternuma (prsne kosti). Nakon što se najedu mogu postiti neko vrijeme. Upravo zbog te veličine i dostupnosti plijena prehrana se može razlikovati, i često se razlikuje, kod mladih i odraslih jedinki. Neke mlade zmije se primjerice hrane kukcima ili gušterima dok su mlade (male) - šara poljarica (Coluber gemonensis), zmajur (Malpolon monspessulanum), crnokrpica (Telescopus fallax) šilac (Coluber najadum), a kao odrasle se uglavnom hrane većim plijenom bilo da su to mali sisavci, ptice, manje zmije i slično. Bjelouške (Natrix natrix) se uglavnom hrane vodozemcima, ali dok su male to su obično punoglavci, vodenjaci... a kao odrasle taj plijen su veće, robusnije žabe. Ribarica (Natrix tessellata) i kao mlada i kao odrasla jede ribe, ali postoji razlika u vrsti ribe kojom se hrani, a to varira od područja do područja (i dostupnosti plijena). Poskok (Vipera ammodytes) se kao mladi hrani npr. gušterima, a kasnije malim sisavcima. U svakom slučaju, razlika u veličini plijena mladih i odraslih zmija postoji kod gotovo svih vrsta. Na našim zmijama je rađeno jako malo ekoloških istraživanja (jedino u sklopu mog diplomskog i magisterija gdje su obrađene bjelouška i ribarica).
| 