[[Prvi hramHram]] je sagradio [[kralj Solomon]] za sedam godina u [[10. vijek p. n. e.|10. vijeku p. n. e.]] (godine 957. p. n. e.). Bio je središte drevnog [[judaizam|judaizma]]. <ref>[[Knjiga Ljetopisa]], 1 Ljetopisi, glava 22 - 29</ref> Hram je zamijenio [[Mojsije]]v [[Tabernakul (judaizam)|Tabernakul]] kao i Tabernakule u [[Shiloh]]ui, [[Nov]]u i [[Givon]]u koji su dotada bila središta jevrejske vjere. Prvi Hram su uništili Vavilonci godine 586 p. n. e. Gradnja novog Hrama je započela 535. p. n. e.; nakon pauze je rad ponovno započeo oko 521. p. n. e., a konačno je dovršen 516. p. n. e., te Hram bio posvećen 515. p. n. e. Prema [[Knjiga o Ezri|Knjizi o Ezri]], ponovnu gradnju Hrama je dozvolio [[Kir Veliki]] i odobrio [[Darije Veliki]]. Pet vijekova kasnije, ovaj [[Drugi hramHram]] je dogradio [[Ирод Велики|Herod Veliki]] oko godine 20. p. n. e. Njega su, pak, uništili [[Rimsko carstvo|Rimljani]] godine 70. n. e. Uprkos tome što je Hram uništen, svi spoljni zidovi još stoje, a dugo se vjerovalo da samo [[zapadni zid]] stoji.
Islamski oltar [[Kupola stijeneStijene]] je stajala na mjestu Hrama od kraja 7. vijeka n. e., a [[džamija al-Aqsa]], otprilike iz istog perioda, se nalazi u dvorištu Hrama.
Jevrejska [[eshatologija#Judaizam|eshatologija]] predviđa izgradnju [[Treći hramHram|Trećeg hramaHrama]] u Jerusalimu zajedno s dolaskom [[Mesija|Mesije]], pa zato sljedbenici [[Ortodoksni judaizam|ortodoksnog]] i [[konzervativni judaizam|konzervativnog judaizma]] predviđaju [[Treći hramHram]].