Zemljina atmosfera — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
м Враћене измене 77.243.20.80 (разговор) на последњу измену корисника Autobot
Ред 1:
{{bez_izvora}}
'''Zemljina atmosfera''' je sloj gasova koji okružuju planetu [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] i kojekoji zadržava Zemljina [[gravitacija]]. Sadrži oko četiri petine [[azot]]a i jednu petinu [[кисеоник|kiseonika]], dok su količine ostalih gasova neznatne ili u tragovima. Atmosfera štiti život na [[Zemlja|Zemlji]] apsorbirajući [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto]] sunčevo [[zračenje]] i smanjujući temperaturne ekstreme između [[dan]]a i [[noć]]i.
 
[[Датотека:Atmosferski_slojevi.png|мини|десно|175п|Slojevi atmosfere (NOAA)]]
Ред 81:
[[fotosinteza|Fotosintetizirajuće]] biljke su [[evolucija|evoluirale]] te su i one počele sve više pretvarati ugljen-dioksid u kiseonik. S vremenom je višak ugljena postao zatvoren u [[fosilna goriva|fosilnim gorivima]], [[sedimentne stene|sedimentnim stijenama]] ([[krečnjak]]) i [[životinjska ljuštura|životinjskim ljušturama]]. Kad se kiseonik oslobodio, reagovao je s amonijakom te stvorio azot; štoviše su i [[bakterije]] pretvarale amonijak u azot.
 
Pojavom sve više biljaka nivo kiseonika se značajno povećao (dok se nivo ugljen-dioksida smanjio). U početku se kiseonik spajao s različitim [[element]]ima (npr. [[gvožđe]]m) da bi se na kraju akumulirao u atmosferi — rezultujući [[изумирање|masovnim izumiranjem]] i daljnjom evolucijom. Pojavom [[Ozonski omotač|ozonskog omotača]] (ozon je [[alotropska modifikacija]] kiseonika) [[život]]ni su uslovi bili bolje zaštićeni od [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] [[zračenje|zračenja]]. Ova atmosfera od kiseonika i azota čini "treću atmosferu".Parapapa
 
== Vidi još ==