Licenca softvera — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м ispravke; козметичке измене
Autobot (разговор | доприноси)
м референце
Ред 5:
 
==== Istorijat softvera i nastanak vlasničkog softvera ====
Do kasnih [[1960|1960-ih]] godina, kompjuteri su bili ogromne i skupe [[Mejnfrejm računar|mejnfrejm]] mašine koje su se nalazile u specijalnim klimatizovanim prostorijama. U ovakvoj formi, u to vreme, kompjuteri su najčešće bili dostavljani po sistemu lizinga, pre nego što su bili deo kupoprodajnog sistema.<ref>{{cite book |author=Paul E.Ceruzzi|title=A history of modern computing|accessdate=20. maj 2012|year=2003|publisher=MIT Press |isbnid=ISBN 0-262-53203-4 |pages=445 |page=128|quote=''Although IBM agreed to sell its machines as part of a Consent Decree effective January 1956, leasing continued to be its preferred way of doing business.''}}</ref> Ova usluga i sav prateći softver su najčešće bili dostavljani i naplaćivani kao jedno sve do 1969. godine. Čak je i [[izvorni kod]] bio isporučivan. Korisnici su sav razvijeni softver objavljivali javno, bez ikave naknade. 1969.godine kompanija [[IBM]] je povela celu kompjutersku industriju u veliku promenu započinjanjem odvojene naplate za hardver i softver, kao i za usluge, pritom prestajući da dopremaju izvorni kod. <ref name="tysver">{{cite web|last= Tysver|first=Daniel A.| publisher = Bitlaw.com| title = Why Protect Software Through Patents| date = 23. novembar 2011|url=http://www.bitlaw.com/software-patent/why-patent.html| accessdate = 17. maj 2012| quote =''In connection with software, an issued patent may prevent others from utilizing a certain algorithm (such as the GIF image compression algorithm) without permission, or may prevent others from creating software programs that perform a function in a certain way. In connection with computer software, copyright law can be used to prevent the total duplication of a software program, as well as the copying of a portion of software code.''}}</ref>
 
==== Karakteristike vlasničkih licenci ====
Ред 43:
Obzirom da je licenca otvorenog koda, BSD licenca pruža minimalne restriktivne mere koje se odnose na korišćenje softvera, nasuprot poznatim kopileft licencama.
Postoji nekoliko formi ove licence:
* BSD licenca sa četiri klauzule - originalna BCD licenca je sadržala jednu klauzulu koja se ne može naći u kasnijim verzijama, koja je poznata pod nazivom ''klauzula o reklamiranju''.<ref name="GNU">{{cite web|url=http://www.gnu.org/philosophy/bsd.html|title=The BSD License Problem|authorlast=Richard Stallman|first=Richard|publisher=Free Software Foundation|accessdate=5. maj 2012.}}</ref> Ova klauzula je prestavljala pravni problem za osobe koje bi želele da objavljuju softver pod ovom licencom, čija je zamisao oslanjanje na manje, potprograme koji koristive restriktivniju GNU opštu javnu licencu, koja ne podržava postojanje ovakve klauzule. Kada bi se ovi delovi programa kombinovali međusobno, a pritom dođe i do promena u strukturi kompanije koja je izdala softver (na primer promena imena, lokacije itd.) bilo bi potrebno ponovo definisati celokupnu licencu.
 
* BSD licenca sa četiri klauzule - originalna BCD licenca je sadržala jednu klauzulu koja se ne može naći u kasnijim verzijama, koja je poznata pod nazivom ''klauzula o reklamiranju''.<ref name="GNU">{{cite web|url=http://www.gnu.org/philosophy/bsd.html|title=The BSD License Problem|author=Richard Stallman|publisher=Free Software Foundation|accessdate=5. maj 2012.}}</ref> Ova klauzula je prestavljala pravni problem za osobe koje bi želele da objavljuju softver pod ovom licencom, čija je zamisao oslanjanje na manje, potprograme koji koristive restriktivniju GNU opštu javnu licencu, koja ne podržava postojanje ovakve klauzule. Kada bi se ovi delovi programa kombinovali međusobno, a pritom dođe i do promena u strukturi kompanije koja je izdala softver (na primer promena imena, lokacije itd.) bilo bi potrebno ponovo definisati celokupnu licencu.
 
* BSD licenca sa tri klauzule <ref name="Open Source Iniciative's insight">{{cite web|url=http://www.opensource.org/licenses/bsd-3-clause|title=Open Source Iniciative - pregled BSD licence sa 3 klauzule|publisher=OSI|accessdate=31. maj 2012.}}</ref>- ''klauzula o reklamiranju'' je predstavljala problem, te ju je Vilijam Hoskins, načelnik Kancelarije za tehnološko licenciranje Univerziteta Berkli, uklonio iz teksta licence 22. jula 1999.<ref name="update">{{cite web| url=ftp://ftp.cs.berkeley.edu/pub/4bsd/README.Impt.License.Change| title=To All Licensees, Distributors of Any Version ofBSD|publisher=University of California, Berkeley|date=22. novembar 1999.|accessdate=1.jun 2012.}}</ref> Ova verzija licence dozvoljava neograničenu ponovnu distribuciju za bilo koju svrhu, dokle god su očuvani uslovi pratećeg kopirajta i dodatnih garancija. Takođe, ova licenca sadrži i klauzulu koja ograničava korišćenje ljudi koji su doprineli reklamiranju rada nastalog ponovnom distribucijom, bez specifičnih dozvola.
 
* BSD licenca sa dve klauzule <ref name="Open Source Iniciative's insight on BSD 2 Clauses">{{cite web|url=http://www.opensource.org/licenses/bsd-3-clause|title=Open Source Iniciative - pregled BSD licence sa 2 klauzule|publisher=OSI|accessdate=31.maj 2012.}}</ref>- još više uprošćena verzija originalne BSD licence, poznata pod imenom {{јез-енгл|FreeBSD|el}} zbog prirode svoje upotrebe.<ref name="FreeBSD">{{cite web|url=http://www.freebsd.org/copyright/freebsd-license.html|title=The FreeBSD Copyright|publisher=The FreeBSD Project|accessdate=21.maj 2012.}}</ref> Primarna razlika između ove verzije BSD licence i verzije sa tri klauzule je u tome da se izostavlja ''klauzula o zabrani odobravanja''. Takođe, dotato je odricanje od pogleda i mišljenja izraženih u delu obuhvaćenim ovom verzijom softvera.
 
Линија 59 ⟶ 56:
 
Sa tačke gledišta licenci otvorenog koda, nude se brojne prednosti, ali se javljaju i nedostaci. Prednosti uključuju postojanje velikog spektra softverskog talenta kome je omogućen pristup, kao i tendenciju rasta i poboljšanja istog. Prednosti je i postojanje mogućnosti da se koristi softver približno istih mogućnosti kao i neki od skupljih softvera, čime se postiže i veća produktivnost, sa finansijske tačke gledišta.
Nedostaci uključuju rizik od korišćenja softvera koji narušava intelektualna i autorska prava vlasnika. Nejasno definisani uslovi pojedinih licenci mogu da predstavljaju problem sami po sebi, što se više puta i pokazalo kao tačno u praksi.<ref name="A report of the software licensing committee of the american bar association’s intellectual property section">{{cite web|url=http://www.gnu.org/philosophy/bsd.html|title=A report of the software licensing committee of the american bar association’s intellectual property section|authorlast=Richard Stallman|first=Richard|publisher=America's Bar Assosiation|accessdate=21. maj 2012.}}</ref>
 
Pored toga što obezbeđuju prava i određuju ograničenja vezana za korišćenje softvera, softverske licence obično sadrže odredbe kojima se regulišu obaveze i odgovornosti između stranaka obuhvaćenih ugovorom o licenciranju. Kod softverskih transakcija većih razmera ([[komercijalni softver]]), o ovim uslovima obično, u ime svih strana, pregovaraju pravnici specijalizovani za softverske licence. U poslednje vreme je primetan porast interesovanja za oblast softverskih licenci u okviru pravne nauke, kao i želja softverskih kompanija da uz pravnu pomoć zaštite svoj softver, kako usled pogrešnog licenciranja, ne bi bio zloupotrebljen ili distribuiran na neželjeni način.