Jodovodonik — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м ispravke
Autobot (разговор | доприноси)
м Робот: обликовање ISBN-а
Ред 92:
 
=== Jodovodonična kiselina ===
Jodovodonična kiselina je rastvor čistog -{HI}- u vodi. Komercijalna jodovodonična kiselina obično sadrži 57% -{HI}- po masi. Rastvor formira [[azeotropna smeša|azeotropnu smešu]] koji ključa na 127 °-{C}- sa 57% -{HI}-, 43% voda. Jodovodonična kiselina je jedna od najjačih kiselina usled visoke stabilnosti njene [[konjugovana kiselina|konjugovane baze]]. [[Jodid]]ni jon je najveći od svih uobičajenih halida, te je negativni naboj raspoređen preko velikog prostora. U kontrastu s tim, hloridni jon je znatno manji, i stoga je njegovo naelektrisanje koncentrovanije, što dovodi do jačih interakcija između [[proton]]a i hloridnog jona. Slabija -{H}-<sup>+</sup>----{I}-<sup>–</sup> interakcija -{HI}- molekula pospešuje [[Elektrolitička disocijacija|disocijaciju]] protona od anjona, i ona je razlog da je -{HI}- najjača kiselina među hidrohalidima (teoretski izuzev astatovodonične kiseline).<ref name=chem>{{Cite book |url=http://books.google.com/?id=vEwj1WZKThEC&pg=PA432 |pages=371, 432–433|title=Inorganic chemistry|author=Wiberg, Egon; Wiberg, Nils; Holleman, Arnold Frederick |publisher=Academic Press|year=2001|id=ISBN 978-0-12-352651-59}}</ref>
 
:-{HI<sub>(g)</sub> + H<sub>2</sub>O<sub>(l)</sub> → H<sub>3</sub>O<sup><sub>(aq)</sub>+</sup> + I<sup>–</sup><sub>(aq)</sub> [[Konstanta disocijacije kiseline|K<sub>a</sub>]] ≈ 10<sup>10</sup>}-
Ред 115:
 
== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|url=http://books.google.com/?id=vEwj1WZKThEC&pg=PA432 |pages=371, 432–433|title=Inorganic chemistry|author=Wiberg, Egon; Wiberg, Nils; Holleman, Arnold Frederick |publisher=Academic Press|year=2001|id=ISBN 978-0-12-352651-59}}
 
== Spoljašnje veze ==
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Jodovodonik