Ciklopropan je cikloalkanski molekul sa molekulskom formulom C3H6, koji se sastoji od tri atoma ugljenika vezana u prsten. Svaki atom ugljenika je vezan za dva atoma vodonika. Ciklopropan i propen imaju istu molekulsku formulu ali se razlikuju po strukturi. Oni su strukturni izomeri.[5][6]

Ciklopropan[1]
Cyclopropane - displayed formula
Cyclopropane - displayed formula
Cyclopropane - skeletal formula
Cyclopropane - skeletal formula
Nazivi
IUPAC naziv
Ciklopropan
Identifikacija
3D model (Jmol)
ChEBI
ChemSpider
ECHA InfoCard 100.000.771
KEGG[2]
UNII
  • C1CC1
Svojstva
C3H6
Molarna masa 42,08 g/mol
Gustina 1,879 g/L (1 atm, 0°C)
Tačka topljenja −128 °C (−198 °F; 145 K)
Tačka ključanja −33 °C (−27 °F; 240 K)
Opasnosti
Opasnost u toku rada Visoko zapaljiv
zagušljiv gas
Bezbednost prilikom rukovanja External MSDS
NFPA 704
NFPA 704 four-colored diamondFlammability code 4: Will rapidly or completely vaporize at normal atmospheric pressure and temperature, or is readily dispersed in air and will burn readily. Flash point below 23 °C (73 °F). E.g., propaneHealth code 1: Exposure would cause irritation but only minor residual injury. E.g., turpentineКод реактивности 0: Нормално стабилан, чак и под стањем изложености ватри; није реактиван с водом (нпр. течни азот)Special hazards (white): no code
4
1
0
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

Veze između atoma ugljenika ciklopropana su znatno slabije od tipične veze. Njihova reaktivnost je slična ili veća od alkena. Bajerova teorija naprezanja pruža objašnjenje. Angularno naprezanje zbog uglova od 60° između atoma ugljenika (što je znatno manje od normalnog ugla od 109.5° za veze između atoma sa sp3 hibridizovanim orbitalama) redukuje energiju veza između ugljenika, čineći ovaj molekul reaktivnijim od drugih cikloalkana poput cikloheksana i ciklopentana. Molekul takođe ima torziono naprezanje usled eklipsne konformacije njegovih vodonika.

Reference уреди

  1. ^ Merck Index, 11th Edition, 2755.
  2. ^ Joanne Wixon; Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast. 17 (1): 48—55. doi:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  3. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  4. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  5. ^ Clayden, Jonathan; Greeves, Nick; Warren, Stuart; Wothers, Peter (2001). Organic Chemistry (I изд.). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-850346-0. 
  6. ^ Morrison Robert Thornton; Boyd Robert Neilson (2006). Organic chemistry. Engelwood Cliffs, New Jersey: Prentice Hall. ISBN 8120307658. 

Spoljašnje veze уреди

  Mediji vezani za članak Ciklopropan na Vikimedijinoj ostavi