Groznica doline Rift je akutna virusna bolest koja se javlja u Africi.

Groznica doline Rift
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnostинфектологија, ветерина
MKB-10A92.4
MKB-9-CM066.3
DiseasesDB31094
MeSHD012295

Uzrok nastanka уреди

Uzročnik bolesti je virus groznice doline Rift, koji spada u rod Phlebovirusа i familiju Bunyaviridae. Od ove bolesti primarno obolevaju domaće životinje i ptice. Čovek se može inficirati ujedom komarca iz roda Aedes.[1] Bolest se širi putem kontakta sa krvlju zaražene životinje, udisanjem vazduha u okruženju zaražene životinje pri klanju životinje, konzumiranjem sirovog mleka koje potiče od zaražene životinje, kao i ujedom inficiranih komaraca. Među životinjama koje se mogu zaraziti su krave, ovce, koze i kamile. Kod ovih životinja se bolest najčešće prenosi komarcima. Nije bilo slučajeva da je jedna osoba zarazila drugu.

Klinička slika уреди

Inkubacioni period (vreme od infekcije do nastanka prvih simptoma) je od dva do šest dana. U većini slučajeva ili nema simptoma ili su simptomi veoma blagi. Od blažih simptoma se javljaju groznica, bol u mišićima, bol u zglobovima i glavobolja. Nekada se javljaju i ukočenost vrata, fotofobija i povraćanje. Bolest u tipičnim slučajevima traje do nedelju dana. [1] Od ozbiljnijih simptoma se javlja sledeće: tri nedelje nakon početka infekcije dolazi do slabljenja vida, javlja se infekcija mozga koja dovodi do jakih glavobolja i konfuzija, krvarenje zajedno sa problemima sa jetrom koji se javljaju tokom prvih nekoliko dana. Kod osoba sa krvarenjem verovatnoća smrtnosti je do 50%.[2]

U ređim slučajevima nastaju hemoragijska groznica, meningoencefalitis ili oboljenje oka. Hemoragijska groznica počinje žuticom, pa se zatim javljaju povraćanje krvi, krv u stolici, petehije na koži i krvarenje iz nosa.[1]

Na oku nastaju oštećenja mrežnjače. Bolesnik se žali na zamućeni vid i suženje vidnog polja. Ukoliko se ošteti makula, može doći do trajnog oštećenja vida.[1]

Kada se razvije meningoencefalitis, javljaju se glavobolja, gubitak pamćenja, halucinacije, konfuzija, dezorijentacija, vrtoglavica, konvulzije i koma. Smrtnost je mala.[1]

Dijagnoza уреди

Postavlja se na osnovu epidemioloških podataka, kliničke slike i laboratorijskih analiza. Virus se izoluje iz krvi ili likvora bolesnika i identifikuje se serološkim analizama: imunofluorescencijom, ELISA testom.[1] Dijagnoza se postavlja kada se u krvi utvrdi prisustvo antitela protiv virusa ili samog virus.[2]

Lečenje i prevencija уреди

Onda kada dođe do infekcije, nema nekog posebnog načina lečenja. [2] Terapija je simptomatska i suportivna.[1] Postoji ljudska vakcina, međutim, do 2010.godine još uvek nije bila dostupna u većoj meri. Prevencija ove bolesti kod ljudi je vakcinisanje životinja protiv ove bolesti. Ovo se mora sprovesti pre izbijanja bolesti jer bi u suprotnom moglo doći do pogoršanja situacije tokom izbijanja bolesti. Sprečavanje kretanja životinja tokom izbijanja bolesti takođe može biti korisno, kao i smanjenje broja komaraca i izbegavanje njihovih ujeda.

Epidemiologija i istorija уреди

Izbijanje ove bolesti se desilo samo u Africi i Arabiji. Izbijanja se obično dešavaju za vreme pojačanog kišnog perioda što utiče na povećanje broja komaraca.[2] Pojava ove bolesti je prvi put zabeležena među stokom u dolini Rift u Keniji u ranim 1900-tim godinama,[3] a virus je prvi put izolovan 1931. godine.[2]

Reference уреди

  1. ^ а б в г д ђ е „Stetoskop info: Groznica doline Rift; pristupljeno 10.10.2015.”. Архивирано из оригинала 22. 10. 2015. г. Приступљено 10. 10. 2015. 
  2. ^ а б в г д „Rift Valley fever”. Fact sheet N°207. World Health Organization. maj 2010. Приступљено 21. 3. 2014. 
  3. ^ Palmer, S. R. (2011). Oxford textbook of zoonoses : biology, clinical practice, and public health control (2nd изд.). Oxford u.a.: Oxford Univ. Press. стр. 423. ISBN 9780198570028. 

Spoljašnje veze уреди

 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).