Jovan Mašin (češ. Jan Mašín Cerhenice[1], 14. jul 1820 — 5. januar 1885. (24. decembar 1884), Beograd) bio je dvorski lekar kneza Mihajla i kralja Milana Obrenovića, osnivač Srpskog lekarskog društva, član Društva srpske slovesnosti i kasnije Srpskog učenog društva.

Jovan Mašin
Lični podaci
Datum rođenja14. jul 1820.
Mesto rođenjaCerhenice, Češka (Bohemija),  Austrijsko carstvo
Datum smrti5. januar 1885.(1885-01-05) (64 god.)
Mesto smrtiBeograd,  Kraljevina Srbija

Život i karijera уреди

Rođen je 14. jula 1820. godine u mestašcu Cerhenice (20-tak km od gradića Nimburk, 55 km istočno od Praga) u Češkoj, kao Jan Mašín. Gimnaziju je završio u Pragu, medicinske nauke u Beču, magisterijum iz hirurgije u Pešti, a magisterijum ginekologije u Pragu čime je stekao pravo da kao fizikus leči ljude i životinje.

Nakon što je jedno vreme kao mlad gradski lekar radio u Nimburku, po savetu Janka Šafarika, došao je u Srbiju 1846. godine. Prvo radno mesto u tek novoosnovanoj kneževini Srbiji bilo mu je u Valjevu.

Bio je oženjen Barborom, rođ. Všetečka i sa njom je imao tri sina i dve ćerke: Svetozara (inženjera, prvog muža kasnije srpske kraljice Drage), Aleksandra (vođu zaverenika u Majskom prevratu), kasnije i načelnik generelštaba i ministar), Nikolu (inženjera u Rusiji), Leposavu i Poleksiju.

Kao član kneževe svite, 1867. godine je putovao sa knezom Mihajlom u Carigrad da se knez zahvali sultanu za predaju gradova.[2].

Delo уреди

Po dolasku u Srbiju dr Mašin je kao iskusan lekar, više puta učestvovao u suzbijanju goveđe kuge. Naime kada se aprila i maja 1849, goveđa kuga iz Vlaške, prenela u istočnu Srbiju, i pojavila u dva sela u predelu zvanom Ključ, određena je komisiju radi suzbijanja goveđe kuge koju čine tri onovremenska okružna fizikusa: Franc Bihele (užički okrug, diplomirani veterinar), dr Aćim Medović (požarevački okrug) i dr Jovan Mašin (valjevski okrug).[3] Stručna komisija je obavila klinički pregled obolelih goveda i nakon 60 obdukcija leševa utvrdila da je zaista reč o goveđoj kugi, a da je bolest uneta iz Vlaške. Potpunim sprovođenjem propisanih mera sprečeno je dalje širenje ove zaraze i ona je ugušena u januaru 1850. Iz izveštaja koji su članovi ove komisije podneli Sanitetskom odeljenju, nakon obavljenog posla, može se dobiti slika o preduzetim merama, kao i o stanju i nivou medicinske nauke i prakse u Kneževini Srbiji sredinom 19. veka.[4]

Sledeće, 1850. godine nakon pojavi goveđe kuge u Karansebešu, u austrijskoj vojnoj granici, Ministarstvo unutrašnjih dela Kneževine Srbije odredilo je da dr Jovan Mašin, okružni fizikus Valjeva, obiđe taj deo Banata i predloži odgovarajuće mere za suzbijanje epidemije.[3] Po obavljenom zadatku podneo je izvešta u kome je između ostalog naveo:

„Premda nije goveđa kuga u velikom stepenu u predelima Karansebeške regimente svirepstvovala, i premda je za sada tamo utamanjena, držim opet za nuždno, da Vis. slavno Popečiteljstvo naše vnimanije svoje na stanje zdravlja stoke u Banatskim predelima pažljivo obraćati dotle blagoizvoli, dokle bar u Erdelju češće pomenuta bolest sasvim iščezla ne bude. Izneo sam ove austrijske mere protiv goveđe kuge, koliko da se vidi kako je tamo rađeno, toliko opet da se zna da smo i mi slične, ali ipak dosta opsežnije mere preduzimali, i da smo u tom smislu jedno uputstvo za narod pre toga na 4 godine izdali.[5][а].

Iznenada je preminuo 5. januara 1885. (24. decembra 1884) u vreme dok je bio jedan od članova predsedništva srpskog Crvenog krsta. Na njegovo mesto je došao dr Mihailo (Radmio) Lazarević.[6]

Napomene уреди

  1. ^ Sanitetsko odeljenje je 5. avgusta 1846. na osnovu ovog Mašinovog predloga izdalo — „Uputstvo za raspoznavanje zaraze kuge goveda“

Vidi još уреди

Izvori уреди

  1. ^ Biografija na sajtu SANU, pristupljeno 27. 5. 2020
  2. ^ Srpsko Nasledje Архивирано на сајту Wayback Machine (17. август 2021), Приступљено 5. 4. 2013.
  3. ^ а б Душан Дабовић, Владимир Бурсаћ, РАД ДР ЈОВАНА МАШИНА НА СУЗБИЈАЊУ ГОВЕЂЕ КУГЕ У КНЕЖЕВИНИ СРБИЈИ, Српско ветеринарско друштво, Ветеринарски специјалистички институт „Зрењанин“ Зрењанин.
  4. ^ Вељковић С. Судскомедицински случајеви у извештајима окружних лекара Кнежевине Србије, Студенички зборник, Инфинитас – Српско лекарско друштво, Београд, 2011, стр. 97–105
  5. ^ Архив Србије: Архивски фонд МУД-С, Попечитељство внутрени дела, Санитетско одељење, Регистри и протоколи за године 1849, 1850, 1853.
  6. ^ Srpsko društvo Crvenog krsta (1. januar 1886). Izveštaj o radnji srpskog društva "Crvenog Krsta" za vreme od 1. januara do 31. dekembra 1884. (PDF) (Извештај). Štamparija Napredne stranke. стр. 110 (114. na vezi do članka). Приступљено 5. april 2024. 

Vidi na drugim Vikipedijama уреди

Spoljašnje veze уреди