Močvarni šarenac[2] (lat. Euphydryas aurinia) leptir je iz porodice šarenaca (lat. Nymphalidae).

Euphydryas aurinia
ženka E. a. aurinia
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Potklasa:
Infraklasa:
Nadred:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
E. aurinia
Binomno ime
Euphydryas aurinia
(Rottemburg, 1775)
Sinonimi[1]
Списак
  • Papilio artemis Denis & Schiffermüller, 1775
  • Papilio maturna Esper, 1777
  • Papilio lye Bergsträsser, 1780
  • Papilio koloswarensis Piller & Mitterpacher, 1783
  • Papilio matutina Thunberg, 1791
  • Papilio merope De Prunner, 1798
  • Melitaea brunnea Tutt, 1896
  • Melitaea ochrea Tutt, 1896
  • Melitaea virgata Tutt, 1896
  • Melitaea nana Rehfons, 1910
  • Melitaea turbida Gélin & Lucas, 1912
  • Melitaea unipuncta Kiefer, 1916
  • Melitaea hoffmanni Kiefer, 1916
  • Melitaea semifuscata Cabeau, 1919
  • Melitaea epimolpadia Reverdin, 1919
  • Melitaea didyma Heinrich, 1923
  • Melitaea rectiangula Cabeau, 1924
  • Melitaea catherini Le Charles, 1924
  • Melitaea perianthes Cabeau, 1926
  • Melitaea interligata Derenne, 1926
  • Melitaea gracilens Cabeau, 1927
  • Melitaea geminifasciata Cabeau, 1927
  • Melitaea transversa Cabeau, 1928
  • Melitaea deficiens Cabeau, 1928
  • Melitaea leucophana Cabeau, 1928
  • Melitaea frigescens Verity, 1928
  • Melitaea moritura Verity, 1928
  • Melitaea debilisprovincialis Verity, 1928
  • Melitaea valentini Nitsche, 1928
  • Melitaea semigriseis Cabeau, 1931
  • Melitaea tetramelana Cabeau, 1931
  • Melitaea semigracilens Cabeau, 1931
  • Melitaea melanoleuca Cabeau, 1932
  • Melitaea flavofasciata Hackray, 1934
  • Melitaea insterburgia Braun, 1937
  • Euphydryas albofasciata Frohawk, 1938
  • Euphydryas suffusa Frohawk, 1938
  • Melitaea infra-rectiangula Caruel, 1939
  • Melitaea ocellata Caruel, 1944
  • Melitaea arcuata Caruel, 1944
  • Melitaea commacula Caruel, 1944
  • Melitaea ligata Caruel, 1944
  • Melitaea splendida Mauny, 1949

Taksonomija уреди

Močvarni šarenac (E. aurinia) ima veći broj podvrsta. Prihvaćene podvrste su:

s tim da je broj opisanih vrsta mnogo veći, pogotovo u regionu istočnog Palearktika.

Distribucija уреди

Vrsta je široko rasprostranjena u istočnom Palearktiku od Irske na zapadu do Jakutije na istoku i do severoistoka Kine i Mongolije na jugu.[3][4] Populacioni trend ove vrste leptira je opadajući u zapadnoj Evropi zbog isušivanje močvara i pogodnih staništa. U južnoj i istočnoj Evropi se vrsta češće sreće.

Stanište уреди

Vrsta se sreće na baznim zemljištima, šumskim proplancima i na močvarnim područjima. Sreće se na nadmorskim visinama između 10 — 2.200 m.[5]

Močvarni šarenac je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode i ne nalazi se na listama vrsta međunarodnih konvencija koje je Srbija potpisala - Direktiva o staništima EU - Annex II i Konvencija o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa - Annex I;

Opis vrste уреди

Mužjak Euphydryas aurinia ima raspon krila od 30 — 42 mm.[6] Ženke su najčešće veće, sa rasponom krila od 40 — 50 mm.[5] Jako su varijabilni po pitanju šara i obojenosti sa velikim brojem formi i podvrsta. Odrasli leptiri imaju karirani šablon sa braon, narandžastim i žutim šarama. Žute šare su prisutne sa rubu zadnjih krila. Donja strana krila je sa žuto-narandžastim i braon šarama bez srebrnaste obojenosti.[7] Jaja su žute boje, dok su larve crno obojene.

Biologija vrste уреди

Euphydryas aurinia je jednogeneracijska vrsta. Jaja polažu na donjoj strani lišća između maja i juna. Poleg može biti i do 350 jaja u jednoj grupi. Po polaganju su jaja svetlo žute boje dok sa vremenom boja jaja prelazi u tamno sivu pred izvaljivanja larvi. Gusenice se izvaljuju od kraja juna pa nadalje. Mlade gusenice se kreću zajedničkim svilenastim vlatima koje same prave analnim žlezdama na biljci hraniteljki i tek krajem avgusta postaju uočljive.[6] Na jesen grade jače mreže u kojima hiberniraju do proleća. Na proleće mlade gusenice kreću sa disperzijom posle poslednjeg presvlačenja. Po poslednjem presvlačenju, boja gusenica postaje tamnija što pogoduje njihovoj ishrani, budući da tamnija boja upija više svetlosti i povećava temperaturu tela, a samim tim i povećava aktivnost gusenica.

Gusenice se hrane na Succisa pratensis i vrstama iz roda Digitalis, Plantago lanceolata, Knautia arvense, Scabiosa succisa, vrstama iz roda Veronica, Geranium, Sambucus, Gentiana, Valeriana, Lonicera implexa, Filipendula, Spiraea i Viburnum.[3]

Životni ciklus уреди

Reference уреди

  1. ^ Lepiforum.de
  2. ^ „Srpski nazivi dnevnih leptira (Lepidoptera: Hesperioidea i Papilionoidea)” (PDF). Архивирано из оригинала (PDF) 26. 06. 2013. г. Приступљено 22. 08. 2017. 
  3. ^ а б Funet
  4. ^ „Fauna europaea”. Архивирано из оригинала 04. 03. 2016. г. Приступљено 09. 08. 2017. 
  5. ^ а б UK Butterflies
  6. ^ а б „Butterfly Guide by Matt Rowlings”. Архивирано из оригинала 27. 05. 2018. г. Приступљено 09. 08. 2017. 
  7. ^ RSPB Wildlife of Britain

Bibliografija уреди

  • Aldwell, B. and Smyth, F. 2013. The Marsh Fritillary (Euphydryas aurinia (Rottemburg, 1775)) (Lepidoptera: Nymphalidae) in Co. Donegal. Irish Naturalists' Journal 32: 53 - 63 Crory, Andrew.(?) 2016. Fritillary Butterflies. The Irish Hare, Issue: 113. стр. 4

Spoljašnje veze уреди