Neuroekonomija je relativno nova interdisciplinarna oblast koja uključuje kognitivnu neuronauku, računarsku neuronauku, psihologiju i ekonomiju. [2] Neuroekonomisti na ovaj način objašnjavaju kako izgleda proces donošenja odluka kod potrošača. U tumačenju više različitih alternativa fokusira se na optimalnu moguću aktivnost.

Uticaj naspram izbora kod neuroekonomista [1]

Uticaj naspram izbora kod neuroekonomista уреди

A. Neuroekonomisti se fokusiraju na model izbora, koji tumači kako se potrošači odnose na fenomen nagrađivanja, odnosno ogorčenja u situaciji izostanka prvog. Dijagram toka pokazuje četiri koraka koja su neophodna u procesu sačinjenja određenog izbora. Prvi korak predstavlja izbor kod oblikovanja i identifikacije odluke u svesti potrošača. Drugi korak čini vrednost potrošačevih izbora. Treći korak predstavlja selekciju između različitih izbora. Konačno, četvrti korak je procena finalizacije odluke potrošača.

B. Za razliku od ekonomista i neuroekonomista sa njihovim fokusom na izbor kod potrošača, marketing je više fokusiran na uticaj kod potrošača. Dijagram pokazuje efekte uticaja na ponašanje potrošača. Uticaj se može tumačiti kao razlika u preferencijalima kod osobe potrošača, bilo interno ili eksterno. To se kompleksnije može rastumačiti kroz vrednosti koje su date posredstvom sledećih teorija: Zakon obuhvatnosti, Aliestezija, Teorija izgleda, Varijacije u okviru Teorije portfolija i Teorija relativnog preferencijala.

Ostale kognitivne funkcije kao što su sećanja ili stečena iskustva su ključni za procesuiranje i evaluaciju benefita koje potrošač manifestuje kroz svoje ponašanje. Ponašanje kao posmatrana celina je spoj svih internih i eksternih preferencijala kod potrošača. Preferencijali kod potrošača utočište imaju u hedonističkom aspektu Teorije deficiteta.[3]

Donošenje odluka u neuroekonomiji уреди

Grupa istraživača je veoma precizno objasnila vezu između potrošačevog mozga, donošenja odluka i godina starosti.[4] Na ovaj način su neuroekonomisti napravili vidni progres u donošenju odluka kod potrošačevog neuralnog sistema i njegovog transmitera. Spomenuti autori su predložili model triadične spone između ekonomskog donošenja odluka, dopaminergetskog i serotonenergetskog, kao i faktora godina kod potrošača.

Reference уреди

  1. ^ Stern, Daniel B.; Viswanathan, Vijay; Zhang, Fengqing (Zoe); Calder, Bobby; Chamberlain, Laura; Lee, Nick; Livengood, Sherri; Mulhern, Frank J.; Raman, Kalyan (2015). „Redefining neuromarketing as an integrated science of influence”. Frontiers in Human Neuroscience. 8. ISSN 1662-5161. doi:10.3389/fnhum.2014.01073. Приступљено 30. 9. 2018. 
  2. ^ Meckl Sloan, Cynthia. „Neuroeconomics and Neuromarketing” (PDF). International Journal of Business Management and Economic Research. 6 (2): 133—136. 
  3. ^ Paulus, Martin P. (2007). „Decision-Making Dysfunctions in Psychiatry—Altered Homeostatic Processing?”. Science. 318 (5850): 602—606. ISSN 0036-8075. PMID 17962553. doi:10.1126/science.1142997. Приступљено 30. 9. 2018. 
  4. ^ Mohr, Peter N. C.; Li, Shu-Chen; Heekeren, Hauke R. (2010). „Neuroeconomics and aging: Neuromodulation of economic decision making in old age”. Neuroscience & Biobehavioral Reviews. Special Section: Dopaminergic Modulation of Lifespan Cognition. 34 (5): 678—688. ISSN 0149-7634. doi:10.1016/j.neubiorev.2009.05.010. Приступљено 30. 9. 2018. 

Literatura уреди