Polifenoli[1][2] su strukturna klasa prirodnih, sintetičkih, i semisintetičkih organskih hemikalija koja je karakterisana prisustvom velikog broja fenolnih strukturnih jedinica. Broj i karakteristike tih fenolnih struktura su osnova jedinstvenih fizičkih, hemijskih, i bioloških (metaboličkih, toksičnih, terapeutskih, itd.) osobina pojedinih članova polifenolne klase. Ime je izvedeno iz poli, od antičke grčke reči πολύς (polus, sa značenjem “mnogi”) i reči fenol koja se odnosi na hemijsku strukturu formiranu vezivanjem aromatičnog benzenoidnog prstena, i hidroksilne (-OH) grupe, što podseća na alkohole (otuda sufiks "-ol"). Termin polifenol je u upotrebi od 1894.[3]

Biljni polifenol, taninska kiselina, formirana esterifikacijom deset ekvivalenata iz fenilpropanoida izvedene galne kiseline sa monosaharidnom (glukoznom) osnovom iz primarnog metabolizma.
Oblik neutralne fenolne substrukture. Slika izračunate elektrostatične površine neutralnog fenola, prikazuje neutralne regione u zelenoj boji, elektronegativne oblasti u narandžasto-crvenoj, i elektropozitivni fenolni proton u plavoj.
Fenol-fenolatna ravnoteža, i rezonantne strukture koje daju fenolu aromatičnu reaktivnost.

Reference уреди

  1. ^ S. Quideau, D. Deffieux, C. Douat-Casassus, & L. Pouységu, 2011. Plant polyphenols: chemical properties, biological activities, and synthesis. Angew Chem Int Ed Engl. 2011, 50(3):586–621; . doi:10.1002/anie.201000044.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  2. ^ Stéphane Quideau (2011). „Why bother with Polyphenols, Groupe Polyphenols website”. Приступљено 15. 2. 2011. 
  3. ^ Polyphenol on www.merriam-webster.com online dictionary

Spoljašnje veze уреди