Corylus
Leska (Corylus) jest rod listopadnog drveća i velikog žbunja koje raste na severnoj hemisferi, u područjima sа umerenom klimom. Ovaj rod obično se svrstava u porodicu breza, Betulaceae,[2][3][4][5] iako neki botaničari izdvajaju leske (zajedno sa grabovima i povezanim vrstama) u posebnu porodicu, Corylaceae.[6][7] Plod leske zove se lešnjak.
| Leska | |
|---|---|
| |
| Obična leska (Corylus avellana) | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Eudicotidae |
| Kladus: | Rosids |
| Red: | Fagales |
| Porodica: | Betulaceae |
| Potporodica: | Coryloideae |
| Rod: | Corylus L. |
| Sinonimi[1] | |
|
Lopima Dochnahl | |
Leske imaju jednostavne, zaobljene listove sa dvostruko nazubljenim rubovima. Cvetovi se razvijaju u vrlo ranoj fazi proleća, pre lišća, i jednodomni su, sa jednopolnim resama; muške rese su bledožute i duge 5–12 cm, a ženske su vrlo male i većim delom skrivene u pupoljcima; vidljivi su samo svetlocrveni delovi tučka dužine 1–3 mm. Plodovi su orasi dužine 1–2,5 cm i prečnika 1–2 cm, oko kojih je ljuska (involukrum), koja delomično ili potpuno zatvara orah.[4]
Oblik i struktura ljuske, kao i tip rasta (da li je stablo ili žbun s izdancima) važni su u identifikaciji vrsta leske.[4]
Polen vrsta leske, koji je često uzrok alergija krajem zime ili početkom proleća, može se identifikovati pod uvećanjem (600 puta) po karakterističnim egzosporijima, koji imaju tri primetne pore.[8]
VrsteУреди
Corylus ima 14–18 vrsta. Opis vrsta u Istočnoj Aziji sporan je; WCSP i Flora Kine razlikuju se po tome koji su taksoni prihvaćeni; u okviru ove regije, samo one vrste koje prihvataju oba ova izvora navedene su na spisku ispod.[4][9][10][11] Vrste su grupisane na sledeći način:
- Orah okružen mekim, lisnatim involukrumom, više stabljika, izdanci žbunja visine do 12 m
- Involukrum kratak, otprilike iste dužine kao orah
- Corylus americana – američka leska (istočna Severna Amerika)
- Corylus avellana – obična leska (Evropa i Zapadna Azija).[4][12][13]
- Corylus heterophylla – azijska leska
- Corylus yunnanensis – junanska leska (srednja i južna Kina)
- Involukrum dug, dvostruko duži od oraha ili više, formira „kljun”
- Corylus colchica – kolhidska leska (Kavkaz)
- Corylus cornuta – kljunasta leska (Severna Amerika)
- Corylus maxima – carigradska leska (Jugoistočna Evropa i Jugozapadna Azija)
- Corylus sieboldiana – azijska kljunasta leska (Severoistočna Azija i Japan; sinonim: C. mandshurica)
- Involukrum kratak, otprilike iste dužine kao orah
- Orah okružen krutim, bodljikavim involukrumom, jedna stabljika visine 20–35 m
- Involukrum umereno bodljikav i sa žlezdastim dlakama
- Corylus chinensis – kineska leska (zapadna Kina)
- Corylus colurna – turska leska (Jugoistočna Evropa i Mala Azija)
- Corylus fargesii – Fargesova leska (zapadna Kina)
- Corylus jacquemontii – Žakmontova leska (Himalaji)
- Corylus wangii – Vangova leska (jugozapadna Kina)
- Involukrum sa gustim bodljama, nalik na omotač ploda kestena
- Corylus ferox – himalajska leska (Himalaji, Tibet i jugozapadna Kina; sinonim: C. tibetica).
- Involukrum umereno bodljikav i sa žlezdastim dlakama
Postoji nekoliko hibrida; ukrštanje se može desiti između vrsta u različitim odjeljcima ovog roda, npr. Corylus × colurnoides (C. avellana × C. colurna). Najstarija potvrđena vrsta leske jeste Corylus johnsonii, pronađena kao fosil u stenama iz doba ipresijana u okrugu Feri (Vašington).[14]
UpotrebeУреди
Orasi svih leski su jestivi. Obična leska se najviše uzgaja od svih vrsta zbog svojih plodova. Beru se i plodovi drugih vrsta, ali nijedna nije od komercijalnog značaja osim carigradske leske.[5]
Više kultivara ove dve vrste leske se uzgajaju kao ukrasne biljke u vrtovima, uključujući forme s iskrivljenim stabljikama (C. avellana „Kontorta”, poznata kao „štap Harija Laudera” zbog svog kvrgavog izgleda), „tužnim” granama (C. avellana „Pendula”) i purpurnim lišćem (C. maxima „Purpurea”).
Leska je tradicionalni materijal korišten za pleteno pruće, ograde od takvog pruća, košare i ramove pletenih čamaca. Stablo se može okresivati, a regenerirajući izdanci omogućuju njihovu žetvu svakih nekoliko godina.
Larve raznih vrsta iz reda leptira (Lepidoptera) koriste lesku za ishranu.
GalerijaУреди
Izgled (Fargesova leska)
Muške rese (obična leska)
Ženski cvet (obična leska)
Lišće i plodovi sa bodljikavom ljuskom (turska leska)
ReferenceУреди
- ^ Kew World Checklist of Selected Plant Families
- ^ Germplasm Resources Information Network: Corylus Архивирано на сајту Wayback Machine (14. јануар 2009)
- ^ Chen, Z.-D. et al., "Phylogeny and evolution of the Betulaceae as inferred from DNA sequences, morphology, and paleobotany", Američki botanički časopis, 86: 1168–1181, 1999. Dostupno na internetu.
- ^ а б в г д Rushforth, K., Trees of Britain and Europe, "Collins". 1999. ISBN 978-0-00-220013-4.
- ^ а б Huxley, A. (urednik), New RHS Dictionary of Gardening, "Macmillan". 1992. ISBN 978-0-333-47494-5.
- ^ Bean, W. J., Trees and Shrubs Hardy in the British Isles 8. izdanje, sv. 1, John Murray. 1976. ISBN 978-0-7195-1790-7.
- ^ Erdogan, V., i Mehlenbacher, S. A., "Phylogenetic analysis of hazelnut species (Corylus, Corylaceae) based on morphology and phenology", Sist. Bot. Dergisi, 2002, 9: 83–100.
- ^ Nature 10, 355-355 (3. 9. 1874) | doi:[https://doi.org/10.1038%2F010355b0 10.1038/010355b0] (Letters to the Editor); preuzeto: 23. 2. 2014.
- ^ WCSP: Corylus[мртва веза]
- ^ Flora Kine: Corylus
- ^ Flora Sjeverne Amerike: Corylus
- ^ Den Virtuella Floran: map
- ^ Trees for Life Hazel species profile Архивирано на сајту Wayback Machine (29. март 2013)
- ^ Pigg, K. B.; Manchester S. R.; Wehr W. C. (2003). „Corylus, Carpinus, and Palaeocarpinus (Betulaceae) from the Middle Eocene Klondike Mountain and Allenby Formations of Northwestern North America”. International Journal of Plant Sciences. 164 (5): 807—822. doi:10.1086/376816.
Spoljašnje vezeУреди
- Eichhorn, Markus (decembar 2010). „The Hazel Tree”. Test Tube. Brady Haran za Univerzitet u Nottinghamu.
- Corylus avellana - information, genetic conservation units and related resources.