Crnjevac
Crnjevac je rod zeljastih biljaka porodice usnatica, koja ima veliku primenu u travarstvu. Za razliku od velikog broja usnatica, poput nane, ruzmarina i sl, crnjevac nema poseban izrazit miris. Njeni nazivi na engleskom jeziku bi se mogli prevesti kao "svelečilica". Biljka je u poslednje vreme predmet čitavog niza naučnih istaživanja.[2]
Crnjevac | |
---|---|
Prunella vulgaris (Common Self-heal) | |
Научна класификација | |
Царство: | Plantae |
Кладус: | Tracheophytes |
Кладус: | Angiospermae |
Кладус: | Eudicotidae |
Кладус: | Asterids |
Ред: | Lamiales |
Породица: | Lamiaceae |
Потпородица: | Nepetoideae |
Племе: | Mentheae |
Род: | Prunella L. |
Синоними[1] | |
|
Stanšte уреди
Većina vrsta Crnjevca se prirodno javlja po Evropi, Aziji, i Severu Afrike, A Prunella vulgaris (Občni Crnjevac) je Holartično rasprostranjen, te se javlja i u Severnoj Americi, i predstavlja uobičajen korov. Rastu nisko, i bujaju na vlažnim travnatim površinama, gde se brzo šire i gusto prekrivaju tlo. Kao što je česa pojava sa biljkama iz porodice usnatica, imaju četvrtasto stablo.
Opis уреди
Engski naziv "svelečilica" potiče od toga što se neke vrste koriste u lečenju mnogih manjih oboljenja. Može se uzgajati iz semena, ili deljenjem busena na proleće i jesen.
Vrste уреди
- Prunella albanica Pénzes - Albanija
- Prunella × bicolor Beck - delovi Evrope (P. grandiflora × P. laciniata)
- Prunella × codinae Sennen - Španija (P. hyssopifolia × P. laciniata)
- Prunella cretensis Gand. - Krit
- Prunella × gentianifolia Pau - Španija (P. hyssopifolia × P. vulgaris)
- Prunella grandiflora (L.) Scholler - centralna + južna Evropa od Kavkaza do Rusije; Kavkaz
- Prunella hyssopifolia L. - Španija, Francuska, Italija, Maroko
- Prunella × intermedia Link - centralna + jugozapadna Evropa (P. laciniata × P. vulgaris)
- Prunella laciniata (L.) L - centralna + južna Evropa, North Africa, Middle East
- Prunella orientalis Bornm. - Turska, Sirija
- Prunella prunelliformis (Maxim.) Makino - Japan
- Prunella × surrecta Dumort. - centralna + jugozapadna Evropa (P. grandiflora × P. vulgaris)
- Prunella vulgaris L. - rasprostranjena širom Evrope, Severne Afrike, Azije, Severne Amerike; naturalizovana u Novom Zelandu i delovima Amerike
Podvrste:[3] уреди
- Prunella vulgaris ssp. aleutica (Fernald) Hultén – Aleutian selfheal
- Prunella vulgaris ssp. lanceolata (W. Bartram) Hultén – lance selfheal
- Prunella vulgaris ssp. vulgaris (L.) – common selfheal
Upotreba уреди
Narodna medicina уреди
Na Pacifičkom severozapadu, njezin sok je koristilo Quinault pleme, dok ju je Quileute pleme koristilo na krastama. Takođe, koristili su celu biljku za lečenje posekotina i upala.[4] Pripremom biljke sa mašću prave se melemi. Osušena biljka (кин: 夏枯草) se koristi za spravljanje biljnog napitka. Često se koristi i za halitozu, i to uglavnom u kombinaciji sa drugim biljkama (npr. perilla, nana, etc.). [1]
U ishrani уреди
Blago gorki listovi se koriste kao salata. Larve nekih Leptira, uključujući Coleophora albitarsella je koriste u ishrani[5].
Prunella vulgaris se koristi i kao sastojak nekih bodybuilding suplemenata.
Reference уреди
- ^ Kew World Checklist of Selected Plant Families
- ^ „Prunella vulgaris - PubAg Search Results”. pubag.nal.usda.gov (на језику: енглески). Приступљено 29. 6. 2020.
- ^ „Prunella vulgaris L.”. www.itis.gov. ITIS. Приступљено 23. 6. 2016.
- ^ „Prunella spike History...”. Архивирано из оригинала 20. 2. 2018. г. Приступљено 2. 6. 2017.
- ^ „Coleophora Albitarsella”.