Hipoteza o rijetkoj Zemlji zagovara tezu da nastanak složenijih višećelijskih organizama (pa i inteligencije) zahtijeva vrlo rijetku kombinaciju astrofizičkih i geoloških događaja i uslova. Teorija zastupa stav da vanzemljski život zahtjeva planetu sličnu Zemlji, sa sličnim uslovima, te da postoji jako malo takvih planeta.

Hipoteza smatra da su planete na kojima je život moguć, kao što je Zemlja, rijetke u svemiru

Hipoteza o rijetkoj Zemlji je u suprotnosti sa Kopernikovim principom koji su zagovarali Carl Sagan i Frank Drake, između ostalog.[1] Taj princip navodi da je Zemlja obična stjenovita planeta u tipičnom planetarnom sastavu, koja se nalazi u prosječnoj regiji vrlo čestog tipa prečkaste spiralne galaksije, te je stoga po toj teoriji život vrlo čest u svemiru. Ward i Brownlee pak zagovaraju suprotno: planete, planetarni sastavi i galaktičke regije su onoliko prijateljske složenijem životu kao i na Zemlji, Sunčevom sistemu i Mliječnom putu te su vrlo rijetki. Hipoteza o rijetkoj Zemlji je stoga moguće rješenja za Fermijev paradoks: "Ako je vanzemaljski život čest, zašto ga nismo još nigdje otkrili?[2]

Vidi još уреди

Reference уреди

  1. ^ Ward & Brownlee 2000, стр. xxi–xxiii
  2. ^ Webb 2002