Hlorokvin

хемијско једињење

Hlorokvin ili hlorohin je lek koji se koristi za sprečavanje i lečenje malarije u oblastima u kojima je poznato da je malarija osetljiva na njene efekte.[1] Određene vrste malarije, rezistentnih sojeva i komplikovani slučajevi obično zahtevaju različite ili dodatne lekove.[1] Povremeno se koristi kod amebijaze koja se javlja izvan creva, reumatoidnog artritisa i lupus eritematoza.[1] Uzima se gutanjem tableta.[1] Takođe se eksperimentalno koristi za lečenje COVID-19 (koji je uzročnik pandemije virusa korona) od 2020. godine.[2] Otkriveno je da je inhibitor SARS koronavirusa 2005. godine.[3]

Hlorokvin
Klinički podaci
Prodajno imeAmokin, Aralen, Arechin, Arthrochin
Drugs.comMonografija
Način primeneOralno
Farmakokinetički podaci
Poluvreme eliminacije1-2 meseca
Identifikatori
CAS broj54-05-7 ДаY
ATC kodP01BA01 (WHO), P01BA02
PubChemCID 2719
DrugBankDB00608 ДаY
ChemSpider2618 ДаY
KEGGC07625 ДаY
ChEBICHEBI:3638 ДаY
ChEMBLCHEMBL76 ДаY
Hemijski podaci
FormulaC18H26ClN3
Molarna masa319,872
  • CCN(CC)CCCC(C)NC1=C2C=CC(Cl)=CC2=NC=C1
  • InChI=1S/C18H26ClN3/c1-4-22(5-2)12-6-7-14(3)21-17-10-11-20-18-13-15(19)8-9-16(17)18/h8-11,13-14H,4-7,12H2,1-3H3,(H,20,21) ДаY
  • Key:WHTVZRBIWZFKQO-UHFFFAOYSA-N ДаY
Fizički podaci
Tačka topljenja289 °C (552 °F)

Uobičajene nuspojave uključuju probleme sa mišićima, gubitak apetita, proliv i osip na koži.[1] Ozbiljne nuspojave uključuju probleme sa vidom, oštećenje mišića, epileptičke napade i aplastičnu anemiju.[1] Izgleda da je siguran za upotrebu tokom trudnoće. Hlorokvin je član 4-Aminohinolin klase lekova. Deluje protiv aseksualnog oblika malarije unutar crvenih krvnih zrnaca.[1]

Hlorokin je 1934. godine otkrio nemački naučnik Hans Andersag. Nalazi se na listi esencijalnih lekova Svetske zdravstvene organizacije, najsigurnijih i najefikasnijih lekova potrebnih u zdravstvenom sistemu. Dostupan je kao generički lek.[1] Po sastavu, ovo organsko jedinjenje sadrži 18 atoma ugljenika i ima molekulsku masu od 319,872 Da.[4][5]

Osobine уреди

 
Resochin филм таблете
Osobina Vrednost
Broj akceptora vodonika 3
Broj donora vodonika 1
Broj rotacionih veza 8
Particioni koeficijent[6] (ALogP) 4,3
Rastvorljivost[7] (logS, log(mol/L)) -5,9
Polarna površina[8] (PSA, Å2) 28,2

Pogledaj još уреди

Reference уреди

  1. ^ а б в г д ђ е ж „Chloroquine Phosphate”. drugs.com (на језику: енглески). Приступљено 20. 3. 2020. 
  2. ^ Cortegiani, Andrea; Ingoglia, Giulia; Ippolito, Mariachiara; Giarratano, Antonino; Einav, Sharon (5. 3. 2020). „A systematic review on the efficacy and safety of chloroquine for the treatment of COVID-19”. sciencedirect.com (на језику: енглески). Приступљено 20. 3. 2020. 
  3. ^ „Chloroquine is a potent inhibitor of SARS coronavirus infection and spread”. biomedcentral.com (на језику: енглески). Virology Journal. 22. 8. 2005. Приступљено 20. 3. 2020. 
  4. ^ Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS (2011). „DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs”. Nucleic Acids Res. 39 (Database issue): D1035—41. PMC 3013709 . PMID 21059682. doi:10.1093/nar/gkq1126.  уреди
  5. ^ David S. Wishart; Craig Knox; An Chi Guo; Dean Cheng; Savita Shrivastava; Dan Tzur; Bijaya Gautam; Murtaza Hassanali (2008). „DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets”. Nucleic acids research. 36 (Database issue): D901—6. PMC 2238889 . PMID 18048412. doi:10.1093/nar/gkm958.  уреди
  6. ^ Ghose, A.K.; Viswanadhan V.N. & Wendoloski, J.J. (1998). „Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods”. J. Phys. Chem. A. 102: 3762—3772. doi:10.1021/jp980230o. 
  7. ^ Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE (2001). „Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices”. Chem Inf. Comput. Sci. 41: 1488—1493. PMID 11749573. doi:10.1021/ci000392t.  уреди
  8. ^ Ertl P.; Rohde B.; Selzer P. (2000). „Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties”. J. Med. Chem. 43: 3714—3717. PMID 11020286. doi:10.1021/jm000942e.  уреди

Literatura уреди

Spoljašnje veze уреди


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).