Statini (inhibitori HMG-CoA reduktaze) su klasa lekova koja se koristi za snižavanje nivoa holesterola inhibicijom enzima HMG-CoA reduktaza, koji ima centralnu ulogu u produkciji holesterola u jetri. Povišeni nivoi holesterola su povezani sa kardiovaskularnim bolestima,[1], te se statini koriste za sprečavanje tih bolesti. Istraživanja su pokazala da su statini efektivniji u tretiranu kardiovaskularnih bolesti (sekundarna prevencija).[2][3] Statini imaju retke ali ozbiljne nuspojave, posebno oštećenja mišića, i neki lekari smatraju da se previše koriste.

Statin
Klasa leka
Lovastatin
Lovastatin, ovo jedinjenje izolovano iz Aspergillus terreus je bio prvi stani na tržištu
Identifikatori klase
UpotrebaHiperholesterolemija
ATC kodC10AA
Biološki ciljHMG-CoA reduktaza
Klinički podaci
Drugs.comKlase lekova
Spoljašnje veze
MeSHD019161
Na Vikipodacima

Statin sa najvećom prodajom je atorvastatin, koji je na tržištu pod imenom Lipitor (Pfizer) i Torvast. Atorvastatin je 2003. postao lek sa najvećom prodajom u istoriji.[4] Pfizer je izvestio da je prodaja 2008. bila američkih dolara 12,4 milijarde.[5] Brojni statini su u prodaji (2010): atorvastatin (Lipitor i Torvast), fluvastatin (Leskol), lovastatin (Mevakor, Altokor, Altoprev), pitavastatin (Livalo, Pitava), pravastatin (Pravahol, Selektin, Lipostat), rosuvastatin (Krestor) i simvastatin (Zokor, Lipeks).[6] Nekoliko kombinacija preparata statatina i nekog drugog agensa, kao što je ezetimib/simvastatin, su takođe dostupni.

Reference уреди

  1. ^ Lewington, S.; Whitlock, G; Clarke, R.; et al. (2007). „Blood cholesterol and vascular mortality by age, sex, and blood pressure: a meta-analysis of individual data from 61 prospective studies with 55,000 vascular deaths”. Lancet. 370 (9602): 1829—39. PMID 18061058. doi:10.1016/S0140-6736(07)61778-4. 
  2. ^ National Institute for Health and Clinical Excellence (2008). „Lipid modification - Cardiovascular risk assessment and the modification of blood lipids for the primary and secondary prevention of cardiovascular disease - Quick reference guide” (PDF). Архивирано из оригинала (PDF) 08. 04. 2011. г. Приступљено 25. 8. 2010. 
  3. ^ Taylor, F; Ward, K; Moore, TH; et al. (2011). Taylor, Fiona, ур. „Statins for the primary prevention of cardiovascular disease”. Cochrane Database Syst Rev (1): CD004816. PMID 21249663. doi:10.1002/14651858.CD004816.pub4. 
  4. ^ Simons, John. "The $10 billion pill", Fortune magazine, January 20, 2003.
  5. ^ "Doing Things Differently" Архивирано на сајту Wayback Machine (12. мај 2013), Pfizer 2008 Annual Review, April 23, (2009). стр. 15.
  6. ^ Sweetman, Sean C., ур. (2009). „Cardiovascular drugs”. Martindale: the complete drug reference (36th изд.). London: Pharmaceutical Press. стр. 1155—434. ISBN 978-0-85369-840-1. 

Literatura уреди

  • Sweetman, Sean C., ур. (2009). „Cardiovascular drugs”. Martindale: the complete drug reference (36th изд.). London: Pharmaceutical Press. стр. 1155—434. ISBN 978-0-85369-840-1. 

Spoljašnje veze уреди

  • Statin page at Bandolier, an evidence-based medicine journal