Livadski ječam ili mekiš (lat. Hordeum marinum Huds.) je vrsta roda Hordeum L.

Hordeum marinum Huds.
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Poddivizija:
Klasa:
Nadred:
Red:
Porodica:
Poaceae Barnhart
Pleme:
Triticeae Dumort.
Rod:
Vrsta:
H. marinum

Sinonimi
  • Critesion marinum (Huds.) Á. Löve
  • Hordeum maritimum With.

Opšte karakteristike уреди

Mekiš je jednogodišnja, busenasto razgranata biljka, sa brojnim ustajućim stablima, visine do 30 cm. Stablo je golo i glatko, sve do klasa obraslo lišćem. Listovi su ravni i manje-više goli. Rukavci na donjim listovima su s gustim, mekim dlakama, a na gornjim su naduveni. Ligula je tupa, do 0,5 mm duga. Klas je cilindričan, uspravan, do 6 cm dug, na osnovi zaobljen, sa zbijenim klasićima. U grupi od tri klasića, srednji je hermafroditan, s plevama oblika osja, oštro hrapavim, dugim do 25 mm. Donja plevica je lancetasta, gola, s osi dugom do 3 cm. Bočni klasići su muški, takođe sa plevama oblika osja, dugim do 2,5 cm. Donja plevica je vrlo mala, linearno-lancetasta, gola, duga do 6 mm, sužena u os. Cveta u junu. Utvrđen je broj hromozoma 2n = 14, 28.

Stanište i rasprostranjenje уреди

 
Panonska alkalna slatina mekiša (Hordeum hystrix)

Livadski ječam raste na slanim livadama i stepama, na nasipima, parlozima i njivama, po utrinama, sušnim livadama, peskovima, na prisojnim stranama, u Evropi, Aziji, severnoj Africi i Severnoj Americi. Staništa su najčešće izložena prolećnim poplavama i odlikuju se velikim kolebanjima vlažnosti tla. Uglavnom su u većoj ili manjoj meri zaslanjena.

Upotreba уреди

Stoka rado jede mekiš dok je u mladom stanju. Kao krma, dobrog je kvaliteta, ako se rano kosi.[1][2][3][4][5]

Reference уреди

  1. ^ Josifović, M. (1976). Flora SR Srbije. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti. 
  2. ^ Tutin, T. G.; et al. Flora Europaea. Cambridge University Press. 
  3. ^ Šilić, Čedomil (1990). Livadske biljke. IP SVJETLOST, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. ISBN 978-86-01-02501-1. 
  4. ^ „Staništa Srbije - Priručnik sa osnovnim opisima i podacima” (PDF). habitat.bio.bg.ac.rs. Pristupljeno 03. 10. 2018. 
  5. ^ „Pravilnik o kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, o tipovima staništa, osetljivim, ugroženim, retkim i za zaštitu prioritetnim tipovima staništa i o merama zaštite za njihovo očuvanje”. www.pravno-informacioni-sistem.rs. Pristupljeno 03. 10. 2018. 

Spoljašnje veze уреди