Miroslav Cerar mlađi (poznatiji kao Miro Cerar) je slovenački političar, pravnik i profesor na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Rođen je 25. avgusta 1963. godine u Ljubljani. Bio je predsednik 12. vlade Republike Slovenije. [1]

Miro Cerar
Lični podaci
Ime pri rođenjuMiroslav Cerar
Datum rođenja(1963-08-25)25. avgust 1963.(60 god.)
Mesto rođenjaLjubljana, SFRJ
Zanimanjepolitičar i pravnik

Biografija уреди

Miro Cerar, sin atletičara i pravnika Miroslava Cerara i političarke Zdenke Cerar, koja je do 2011 godine bila aktivna članica stranke "Liberalna demokratija Slovenije" (2011 godine je bila takodje potpredsednica stranke). Miro je bio 2011, 2012 i 2013. godine imenovan za najuglednijeg slovenačkog pravnog stručnjaka, dvanaest puta je bio izabran u grupi najuticajnijih slovečakih pravnika.

Godine 2010. dobio je nagradu "Zlatna kruška" za originalnu slovenačku knjigu "Kako sam deci objasnio demokratiju", takodje mu je Studentski savet Univerziteta u Ljubljani dodelio priznanje za najboljeg pedagoga na Pravnom fakultetu.

U komisiji pod vodstvom Petra Jambreka, koja je pisala Ustav Republike Slovenije je sarađivao kao sekretar, bio je predavač i mentor studentima, delovao je kao pozvani predavač, između ostalog je bio gostujući Fulbrightov profesor na univerzitetu Golden stejt u San Francisku.

Miro Cerar je redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, gde predaje teoriju i filozofiju prava, komparativno pravo i etiku pravnih zanimanja.[тражи се извор]

Politika уреди

Juna 2014. godine je za nastupio na vanrednim parlamentarnim izborima kada je osnovao svoju stranku imena: Stranka Mira Cerara (SMC). Odmah po osnivanju stranke je vodio na anketu javnog mnenja za izbore Danas se njegova stanka zove Stranka modernog centra (SMC).[2]

Godine 2014. ga je predsednik države Borut Pahor predložio parlamentu za mandatara za sastav nove vlade,[3] te ga je 25. avugsta potvrdio i parlament. Sa tim je dobio ovlašćenje za sastav 12. vlade Slovenije.

Parlament ga je potvrdio za premijera 18. septembra 2014. godine. Vladu je vodio do 2018. godine, a nekoliko meseci pre prestanka mandata dao je ostavku, zbog komplikacija pri realizaciji projekta "Drugi tir" koji za cilj ima izgradnju pruge Divača - Kopar, što se smatralo kapitalnim projektom Cerarove vlade. [4]

Reference уреди