Википедија

Stenice

Stenice ili raznokrilci (Heteroptera) podred su malih do velikih većinom sploštenih insekata reda riličara kojima su prednja krila gornjim delom hitinizovana, donjim opnasta i čine tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci).

Stenice
Dve stenice gazivode se pare
Vatreni opančar (Pyrrhocoris apterus)
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Arthropoda
Klasa: Insecta
Red: Hemiptera
Podred: Heteroptera
Latreille, 1810
Infraredovi
Smrdibuba (Pentatoma rufipes)
Obična skakalica (Hydrometra stagnorum)
Modra nauznačarka (Notonecta glauca)
Obična stenica (Cimex lectularius)

Izgled уреди

Ispod prednjih krila su opnasta stražnja, u mirovanju presložena po dužini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stenice imaju karakteristične smrdljive žlezde koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stenice imaju i organe za stridulaciju. Hrane se biljnim sokovima, love druge insekte, a parazitski oblici se hrane krvlju životinja i čoveka.

Larve уреди

Larve su prilično slične odraslima, razvijaju se nepotpunom preobrazbom. Sišu biljne sokove ili su grabežljivci ili nametnici.

Taksonomija уреди

Neke porodice i vrste уреди

Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici vodenih štipavica (Nepidae) najpoznatija je vrsta vodena štipavica (Nepa rubra), u porodici Belostomidae najpoznatija je golema štipavica (Belostoma niloticum), duga 11 cm, zabeležen je u rečnim uščima u Jadranskom moru. Iz porodice vodenih stenica (Naucoridae), česta je obična vodena stenica (-{Ilyocoris cimicoides), u porodici nauznačarke (Notonectidae) najrasprostranjenija je modra nauznačarka (Notonecta glauca), koja pliva „leđno”. Od kopnenih porodica najpoznatije su smrdljive stenice (Pentatomidae) s vrstama smrdibuba ili smrdljivi listar (Pentatoma rufipes), porodica vatrene stenice (Pyrrhocoridae) nema krila, a česta vrsta je vatreni opančar (Pyrrhocoris apterus). Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske skakalice (Hydrometridae), poput obične skakalice (Hydrometra stagnorum), koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode. One love i isisavaju insekte.

Parazitske vrste (Cimicidae) уреди

Od parazitskih je oblika najpoznatija obična stenica (Cimex lectularius) koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mesta a noću napada (krevetska stenica), bez hrane može da izdrži i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svetu. U lastavičja gnezda zavlači se Cimex hirundinis, a šišmiše napada Cimex pipistreli.[1][2]

Porodice уреди

Potporodice уреди

Plemena уреди

Reference уреди

  1. ^ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb. 1999. ISBN 978-953-0-30824-4.
  2. ^ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb. 2008. ISBN 978-953-6036-40-0.

Literatura уреди

Spoljašnje veze уреди

 
Vikivrste imaju više informacija o članku Stenice.
 
Stenice na Vikimedijinoj ostavi.
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stenice&oldid=27675438”