Trudnoća i porođaj tokom pandemije kovida 19

Trudnoća i porođaj u pandemiji kovida 19 jedan je od zdravstvenih problema koji od porodilja, njihove porodice i zdravstvene služeba zahteva neophodnu zaštitu i optimalnu negu.[1] Pandemija kovida 19 prisilila je mnoge bolnice da potraže alternativne pristupe redovnom načinu zbrijnavanja trudnica u neplaniranim situacijama.[2][3]

Porođaj u pandemiji kovida 19 izvodi se u sterilnim uslovima uz primenu posebne zaštitne oprema za sve profesionace koji su neophodni u tom procesu.

Iako se malo zna o stvarnim rizicima koje kovid 19 predstavlja u trudnoći, iskustva s virusima iste porodice (poput SARS-a i MERS-a ) ukazuju na to da trudnice mogu biti izložene većem riziku od teških respiratornih bolesti, nakon infekcije virusom uzročnikom kovida 19.[4]t

Opšte informacije уреди

Otprilike, od oko 18 slučajeva koji su do sada opisani u literaturi za vreme pandemije kovida 19, i koji su uglavnom iz Kine, samo je jedna trudnica zbog pogoršanja stanja zahtevala lečenje u intenzivnoj nezi.[5] Izgledi da trudnice, u principu prolaze jednako dobro kao opšta populacija u tom starosnom periodu, i dobro se bore sa infekcijom Koovid-19, navode i neki izvori iz Srbije.[6] Da je to tako ukazuju preliminarno istraživanje britanskih naučnika, koja su pokazala da trudnice nisu podložnije ozbiljnijim posledicama ako obole od kovida 19 u odnosu na ostalu ženski populaciju i da se, ako se kod njih ipak razvije teži oblik bolesti, to najčešće dogodi u kasnijim fazama trudnoće.[7][8]

Morbiditet уреди

Prema tome trudnice nemaju ozbiljniju formu bolesti, i očekuje se da će velika većina trudnica osetiti samo blage ili umerene simptome prehlade/gripe. Najćešće su teži simptomi poput upale pluća češći kod starijih trudnica, onih s oslabljenim imunološkim sistemom ili dugoročnim bolesnim stanjima.

Da za sada nema dokaza da su trudnice koje dobiju ovu infekciju izložene većoj opasnosti od ozbiljnih komplikacija od bilo koje druge zdrave jedinke, ulakazuje Studija iz Velike Britanije kojom je obuhvaćeno 427 trudnica primljenih u britanske bolnice sa simptomima kovida-19 u razdoblju od 1. marta do 14. aprila 2020. Britanski naučnici su ustanovili da je sa simptomima bolesti u bolnice primljeno manje od 0,5% svih trudnica i da je tek svaka deseta bila smeštena na odeljenje intenzivne nege. Takođe i rezultati istraživanja koje su sproveli naučnici sa Oksforda i britanskog Kraljevskog koledža za akušerstvo i ginekologiju upućuju na to da buduće majke nisu u većoj opasnosti od težih posledica zaraze koronavirusom u poređenju sa ostalom populacijom.[7]

Vrlo mali broj trudnica ima teže simptome kovida 19, a neke od njih su nažalost podlegle bolesti.

Uticaj koronavirusa na pobačaj уреди

Budući da je reč o novom virusu, o kome tek počinjemo učiti, nema jasnih dokaza koji ukazuju na povećan rizik od pobačaja.

Prikupljeni podaci su pokazali da je većina trudnica primljena u bolnicu u vreme pandemije bila u poodmakloj trudnoći. Većina ih je bila trudna više od šest meseci, a taj podatak upućuje na značaj kontinuiranog pridržavanja mera fizičke distance u kasnijim fazama trudnoće.[7] Iako je svaka peta beba rođena pre predviđenog termina i potom je smeštena na odeljenje neonatologije, manje od 20 novorođenčadi obuhvaćene studijom rođeno je pre 32. nedelje trudnoće.[7]

Iako mnoge studije još nisu prošla recenziju, one ukazuju na to da su trudnice koje pripadaju etničkim manjinama, kao i one sa prekomernom telesnom težinom i drugim komorbitetima poput visokog krvnog pritiska i dijabetesa, u većem procentu zadržane na bolničkom lečenju. Zabrinjava činjenica da je na bolničko lečenje primljen veći broj trudnica sa simptomima kovida 19 iz crnačkih zajednica i manjinskih etničkih grupa i taj podatak treba hitno istražiti.[7]

Uticaj pandemije kovida 19 na mentalno zdravlje уреди

Pandemija kovida 19 koja neminovno rezultuje povećanim nivoom anksioznosti (strepnje) u opštoj populaciji, i verovatno će biti izraženija kod trudnica i njihove porodice, jer trudnoća sama po sebi predstavlja dodatni period neizvesnosti. Tačnije, ova strepnje će se verovatno biti uzrokaovana:[9]

  • samim virusom
  • uticajem socijalne izolacije na smanjenu podršku šire porodice i prijatelja
  • potencijalno smanjenim finansijama domaćinstava
  • promenama u antenatalnoj i drugoj nezi, uključujući i sastanke koji se menjaju iz neposrednih kontakata u virtuelni kontakte
  • nesigurnost i nemogućnost pristupa sistemima podrške
  • rizik od zlostavljanja u porodici ili nasilja tokom izolacije u nekoj sredini.

Mere zaštite уреди

Međutim, kako su saznanja još nedovoljna (mali broj studija) porođaj obolelih trudnica zahteva posebne procedure, prilikom porođaja bilo da se radi o carskom rezu ili klasičnom porođaju. Prema izjavama srpskih akušera, u pandemiji kovida 19:

Ako se kod trudnice pojave izraženiji simptomi kovida 19 ili je oporavak od infekcije respiratornih puteva slične gripu produžen, to može biti znak da se razviila značajnija infekciju grudnog koša koja zahteva specijalizovanu negu.

Poboljšanje pristupa psihološkoj terapiji, kada je u uslovima izolacije kod trudnice došlo do narušavanja mentalnog zdrvalja, mora biti jedan od elemenata socijalne zaštite trudnica u pandemiji kovida 19.

Preporuke trudnicama nakon trudnoće starije od 28 nedelja ili sa ranijim bolestima уреди

Ako je trudnica u trećem tromesečju (trudna je više od 28 nedelja) ili ima ranije bolesti - poput bolesti srca ili pluća - preporučuje se: da radi od kuće gde je to moguće, izbegava kontakt sa bilo kim koji ima simptome koronavirusa i značajno smanji nepotrebne socijalne kontakt .

Uticaj koronavirusa na dete u trudoći ili tokom porođaja уреди

Sve noviji dokazi govore da je prenošenje virusa korona s majke na dete tokom trudnoće ili porođaja (vertikalni prenos) verovatno. Bilo je izveštaja o jednom slučaju u kojem se to najveovatnije desilo, ali je beba otpuštena iz bolnice i dobrom je stanju. U svim ranije prijavljenim slučajevima infekcija je pronađena najmanje 30 sati nakon rođenja. Važno je naglasiti da je u svim prijavljenim slučajevima novorođenčad kod koje se razvila koronavirusna infekcija vrlo brzo nakon rođenja, ozdravila.

S obzirom na trenutne dokaze, malo je verovatno da ako trudnica ima infekciju virusom može izazvati probleme u detetovim razvoju, jer trenutno nije primećen nijedan takav slučaj.

Neke bebe koje su u Kini rođene ženama sa simptomima koronavirusa rođene su prerano. Nejasno je da li je koronavirus uzrokovao rane trudove ili je preporučeno da se beba rodi rano kako bi se očuvalo zdravlje majke.

Kućni ljubimci i trudoća уреди

Trenutno nema dokaza da se životinje/kućni ljubimci poput pasa i mačaka trudnice mogu zaraziti koronavirusom.

Dojenje deteta od strane zaražene majke уреди

 
Odluka o dojenju je individualna

Trenutno nema dokaza koji bi sugerirali da se virus može preneti putem majčinog mleka. Infekcija se može proširiti na bebu na isti način kao i na bilo koga u bliskom kontaktu sa obolelom majkom. Trenutni dokaz da deca s koronavirusom dobijaju mnogo lakše simptome nego odrasli, a da prednostima dojenja nadmašuju potencijalne rizike prenošenja virusa majčinom mlekom ili bliskim kontaktom; odluka o dojenju mora biti individualna i o njoj se telefonom može razgovarati sa babicom, pedijatrom ili epidemiologom.

Ako se novorođenče hrani mlečnim formulama ili izmuženim mlekom majke, sa mlekom se mora pažljivo rukovati i obavezno sterilisati pre svake upotrebe. Takođe ne smeju se deliti boce ili pumpice za dojku sa nekim drugim.

Mere prevencije уреди

Osnovne mere уреди

Kako se trudnice zaštititi od koronavirusa i drugih infekcija u trudnoći treba da preduzmu sldeće mere:[11]

  • Prime vakcinu protiv kovida19, uključujući i buster dozu.
  • Peru ruke dobro i često ili koristite sredstvo za dezinfekciju ruku sa najmanje 60% alkohola.
  • Nose masku, prema preporuci zdravstvenih stručnjaka (na primer, kada su u javnosti ili u blizini drugih ljudi).
  • Pokušaju da ne dodiruju oči, nos i usta.
  • Drže se dalje od bolesnih ljudi.
  • Drže najmanje odstojanje od 2 metra od ljudi sa kojima ne žive.
  • Očistite i dezinfikujte stvari koje često dodiruju i drugi ljudi, kao što su telefoni, kvake i pultovi.

Protokoli уреди

Da bi se bolje zaštitile od virusa korona majke i njihove bebe, promenile su dotadašnje protokole u vezi s prenatalnom negom, porođajem i postnatalnim praćenjem.[12] U skladu s preporukama ustanova za javno zdravstvo, mnoge zdravstvene ustanove su ograničili broj poseta koje su dozvoljene tokom trudnoće, dok su drugi premestili pružanje određenih usluge prenatalne nege iz zdravstvenih ustanova na komunikaciju sa trudnicam preko internet mreže (ukljućujući i telemedicinu) ili preko telefona za pacijente sa niskim rizikom.[13][14]

U nekim zemljama počele su da rade virtualne bolnica, kojima se obraćaju trudnice sa određenim potrebama, npr. za specijalističkim pregledima. Nakon uspostavljenog kontakta SMS sa specijalistima: kardiolozima, infektolozima akušerima, trudnice preko monitora mogu međusobno kontaktiraju, a lekari obave virtuelni pregled i daju savet.

Zbog toga je važno da se ovim promena u svojoj zemlji upoznaju sve trudnice, posebno sa onim organizacionim promenama koje su povezane sa hitnom medicinskom pomoći tokom trudnoće.

Obavezni pregledi уреди

Obavezni pregledi u trudnoći koje treba obaviti i u pandimiji kovida 19 su:

  • Dabl test,
  • Anatomski ultrazvuk sredinom trudnoće,
  • U periodu od 28. do 32. nedelje trudnoće poželjna je provera rasta ploda.
  • Pregled u slučaju nekih akutnih problema.

Opšte mere уреди

Sve trudnice trebale bi se pridržavaju sledećih mera:[15]

  • Smernica za socijalnu izolaciju ili distanciranje u pandemiji.[9]
  • Smernice za pojedince i domaćinstva s mogućom infekcijom koronavirusom
  • Smernice za zaštitu ljudi koje su iz medicinskih razloga definisane kao izuzetno ranjive od Kovid-19 (među koje spadaju i trudnice). To znači da ne bi trebale napuštati svoje domove, a unutar svojih domova trebalo bi da smanje nebitne kontakte sa drugim članovima svog domaćinstva. Na ovaj način se štite od visokog rizika od kontakta s virusom.[16]

Prevremena trudnoća u pandemiji, da ili ne? уреди

Neke bebe koje su u Kini rodile žene sa simptomima koronavirusa rođene su prerano.

Zbog promena u pravilima zbrinjavanja trudnicai / ili straha od infekcije kovidom 19 u porodilištima, neke majke razmišljaju o promeni svog termina poroda, kako bi bolničko lečenje i boravak u bolnici zamenili prevremenim porođajem. Međutim pre nego što se na to odluće, važno je razmotriti što bi se moglo dogoditi ako nešto pođe po zlu i uporediti to sa zaštitnim merama koje već postoje u bolnicama, i koje su još uviek spremne za odgovarajuću brigu o trudnicama.

Iako pandemija kovida 19 može promeniti određeni stavove i rad u akušerskoj praksi, porodilištima i hitnim službama, to ne znači da se mora promeniti plan rođenja. Razgovor trudnic i saradnja sa medicinskim timom, je neophodna pre nego što se trudnica odlući da izvrši bilo kakvo prilagođavanje, izmenu termina rođenja.

Vantelesna oplodnja u pandemiji уреди

Procedura vantelesne oplodnje je u mnogim zemljama pa i Srbiji zaustavljena usled pogoršanja epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, a nastavak procesa biće ponovo moguć kada se u tim zemljama uključujući i Srbiju stvore za to epidemiološki uslovi.[17]

Izvori уреди

  1. ^ „Coronavirus disease (COVID-19): Pregnancy and childbirth”. www.who.int (на језику: енглески). Приступљено 2021-01-24. 
  2. ^ „Pregnancy and Delivery In:When to Seek Emergency Care During the COVID-19”. www.verywellhealth.com. Приступљено 6. 4. 2020. 
  3. ^ Berghella, Vincenzo (15. 1. 2021). „Coronavirus disease 2019 (COVID-19): Pregnancy issues and antenatal care”. www.uptodate.com. Приступљено 24. 1. 2021. 
  4. ^ „Coronavirus infection and pregnancy”. www.rcog.org.uk. Royal College of Obstetricians and Gynaecologists 2020. Приступљено 6. 4. 2020. 
  5. ^ Zambrano LD, Ellington S, Strid P, Galang RR, Oduyebo T, Tong VT, Woodworth KR, Nahabedian JF 3rd, Azziz-Baumgartner E, Gilboa SM, Meaney-Delman D, CDC COVID-19 Response Pregnancy and Infant Linked Outcomes Team SO MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2020;69(44):1641. Epub 2020 Nov 6.
  6. ^ Тодоровић, Тома. „У Нишу лече и две заражене труднице”. Politika Online. Приступљено 2020-07-16. 
  7. ^ а б в г д „Kako koronavirus utiče na trudnice”. Politika Online. 12. 5. 2020. Приступљено 3. 6. 2020. 
  8. ^ „When to Seek Emergency Care During the COVID-19 Pandemic”. Verywell Health (на језику: енглески). Приступљено 2021-01-24. 
  9. ^ а б „Stay at home: guidance for households with possible coronavirus (COVID-19) infection”. www.gov.uk Updated 30 March 2020. Приступљено 6. 4. 2020. 
  10. ^ „Kako izgleda porođaj trudnice obolele od Kovida-19”. RTS Beograd. Приступљено 6. 4. 2020. 
  11. ^ „Coronavirus (COVID-19): Pregnancy FAQs (for Parents) - Nemours KidsHealth”. kidshealth.org. Приступљено 2022-01-27. 
  12. ^ „Navigating pregnancy during the coronavirus disease (COVID-19) pandemic”. www.unicef.org (на језику: енглески). Приступљено 2021-01-24. 
  13. ^ „COVID-19: Information for pregnant women, and those who have recently given birth”. Ministry of Health NZ (на језику: енглески). Приступљено 2021-01-24. 
  14. ^ „Trudnoća, dojenje i korona virus”. www.unicef.org (на језику: српски). Приступљено 2021-01-24. 
  15. ^ „Trudnoća i korona virus COVID-19 – šta do sada znamo? - Genesis blog”. Genesis (на језику: српски). 20. 7. 2020. Приступљено 24. 1. 2021. 
  16. ^ „Guidance on shielding and protecting people defined on medical grounds as extremely vulnerable from COVID-19”. www.gov.uk. Updated 30 March 2020. Приступљено 6. 4. 2020. 
  17. ^ „Zbog situacije sa koronavirusom, zaustavljena procedura vantelesne oplodnje”. N1 Srbija (на језику: српски). Архивирано из оригинала 17. 07. 2020. г. Приступљено 17. 7. 2020. 

Literatura уреди

  • Critical illness due to 2009 A/H1N1 influenza in pregnant and postpartum women: population based cohort study. BMJ 2010;340:c1279. . doi:10.1136/bmj.c1279.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  • Zhang J, Wang Y, Chen L, et al. Clinical analysis of pregnancy in second and third trimesters complicated severe acute respiratory syndrome. Zhonghua Fu Chan Ke Za Zhi 2003;38:516-20.
  • Liu Y, Chen H, Tang K, et al. Clinical manifestations and outcome of SARS-CoV-2 infection during pregnancy. Journal of Infection 2020;Online . doi:10.1016/j.jinf.2020.02.028.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  • Dong L, Tian J, He S, et al. Possible Vertical Transmission of SARS-CoV-2 From an Infected Mother to Her Newborn. JAMA 2020 . doi:10.1001/jama.2020.4621.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  • Chen H, Guo J, Wang C, et al. Clinical characteristics and intrauterine vertical transmission potential of COVID-19 infection in nine pregnant women: a retrospective review of medical records. Lancet 2020 . doi:10.1016/S0140-6736(20)30360-3.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  • Chen Y, Peng H, Wang L, et al. Infants Born to Mothers With a New Coronavirus (COVID-19). Frontiers in Pediatrics 2020;8(104) . doi:10.3389/fped.2020.00104.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  • Li N, Han L, Peng M, et al. Maternal and neonatal outcomes of pregnant women with COVID-19 pneumonia: a case-control study. . Pre-print . doi:10.1101/2020.03.10.20033605.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  • Zhu H, Wang L, Fang C, et al. Clinical analysis of 10 neonates born to mothers with 2019-nCoV pneumonia. Transl Pediatr 2020;9(1):51-60. . doi:10.21037/tp.2020.02.06.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  • Wang L, Shi Y, Xiao T, et al. Chinese expert consensus on the perinatal and neonatal management for the prevention and control of the 2019 novel coronavirus infection (First edition). Annals of Translational Medicine 2020;8(3):47.
  • Chen S, Huang B, Luo DJ, et al. Pregnant women with new coronavirus infection: a clinical characteristics and placental pathological analysis of three cases. Zhonghua Bing Li Xue Za Zhi 2020;49(0):E005-E05. . doi:10.3760/cma.j.cn112151-20200225-00138.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  • Fan C, Lei D, Fang C, et al. Perinatal Transmission of COVID-19 Associated SARS-CoV-2: Should We Worry? Clinical Infectious Diseases 2020 . doi:10.1093/cid/ciaa226.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)

Spoljašnje veze уреди

 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).