Viktorija Aladžić (Subotica, 14. mart 1959) srpska je arhitektica, urbanista i stručnjak za zaštitu i revitalizaciju baštine svog rodnog grada Subotice, vanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Subotici. U međuprostoru tih zvanja i znanja Viktorija Aladžić pronašla je inspiraciju da se bavi pisanjem proze i pesama.

Viktorija Aladžić
Лични подаци
Датум рођења(1959-03-14)14. март 1959.(65 год.)
Место рођењаSubotica, Jugoslavija R. Srbija
ОбразовањеGrađevinski fakultet u Subotici
Научни рад
Пољеarhitektura, urbanizam, pisac

Život i karijera уреди

Rođena je u Subotici, 14. marta 1959. godine. Studije arhitekture završila je u Beogradu 1985., u kome je i doktorirala 2008. godine.

Kao arhitekta u radu je spojila odgovornost profesionalca, akademsko znanje i čistu, ljudsku ljubav prema Subotici. Kao vanredni profesor na Građevinskom fakultetu, urbanista, arihtekta i stručnjak za zaštitu i revitalizaciju baštine, u međuprostoru tih zvanja i znanja Viktorija Aladžić pronašla je inspiraciju da se javno i energično angažuje na očuvanju Subotičkog arhitektonskog nasleđa.

Pored arhitekture bavi se i pisanjem proze, pesama i publicistikom. Do sada je objavila dve zbirke intelektualno strukturirane proze,[1] i ukupno tri knjige kratkih priča.

Dobitnica je 2023. godine prestižne nagrade "Heroina nasleđa" od strane Evropa Nostra Srbije i Delegacije Evropske unije u Srbiji.[2]

Dela уреди

  • Putovanje u Firencu, (proza), 1989.
  • Zgrada subotičkog pozorišta, (zajedno sa Gordanom Vujnović-Prćić), 1992.
  • Šljivin cvijet, kratke priče
  • Sunčani grad, nove i stare priče, 1998.
  • Secesija u Subotici, Subotica, 2002.
  • Hungarian Ceramics from the Zsolnay Factory, New York, 2002. (koautor)
  • Gradotvorci I, Subotica, 2004.
  • Gradotvorci II, Subotica, 2006. (sa M. Grlicom i G. Vujnović-Prčić);
  • Subotica koja nestaje, Subotica, 2012.

Izvori уреди

  1. ^ Klasje naših ravni Lazar Razora: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela, br.1-2/2002.
  2. ^ Nebojsa (2023-12-11). „Viktorija Aladžić, heroina nasleđa: Jedini ukras na fasadama zgrada danas su erkondišni”. EU u Srbiji (на језику: српски). Приступљено 2024-01-19. 

Spoljašnje veze уреди