Ñ
Slovo latinice | |||||
---|---|---|---|---|---|
Veliko: 0+00D1 | |||||
Malo: U+00F1 | |||||
Srpska latinica | |||||
A | B | C | Č | Ć | D |
Dž | Đ | E | F | G | H |
I | J | K | L | Lj | M |
N | Nj | O | P | R | S |
Š | T | U | V | Z | Ž |
Ostala slova latinice | |||||
Q | W | X | Y | ||
Slova sa dijakriticima | |||||
À | Á | Â | Ã | Ä | Å |
Æ | Ā | Ă | Ą | Ȧ | Ƀ |
Ɓ | Ç | Ĉ | Ð, ð | Ď | È |
É | Ê | Ë | Ė | Ę | Ě |
Ə | Ĝ | Ğ | Ġ | Ģ | Ĥ |
Ħ | Ì | Í | Î | Ï | Į |
İ, і | I, ı | Ĵ | Ķ | Ḱ | Ⱪ |
Ļ | Ł | Ľ | Ĺ | Ñ | Ń |
Ņ | Ň | Ŋ | Ò | Ó | Ô |
Õ | Ö | Ø | Ő | Œ | Ō |
Ŕ | Ř | Ś | Ŝ | Ş | Ș |
ẞ | Ť | Ț | Þ | Ù | Ú |
Û | Ü | Ŭ | Ů | Ų | Ű |
Ŵ | Ẃ | Ý | Ŷ | Ÿ | Ź |
Ż | Ẑ | ||||
Slova latinice | |||||
Digrafi latinice |
Ñ ñ (Ñ ñ; iskošeno: Ñ ñ) (španski: enje, [ˈeɲe]), je slovo modernog latiničnog pisma, formirano postavljanjem tilde (na španskom se naziva virgulilla) na veliko ili malo slovo Ñ.
Postao je deo španske abecede u XVIII veku, kada je prvi put formalno definisano, ali je kasnije korišćen u drugim jezicima, kao što su galicijski, asturijski, aragonski, Grafija de Ueska, baskijski, čavakanski, neki filipinski jezici (posebno filipinski i Bisaian), čamoro, gvarani, kečua, mapudungun, mandinka, papijamento i tetum abecede, kao i u latiničnom preslovljavanju toharskog i mnogih indijskih jezika, gde predstavlja [ɲ] ili [nʲ]. Predstavlja [ŋ] na krimskotatarskom, kazahstanskom, ALA-LC na romanizaciji za turkijske jezike, Zajedničkom turkijskom alfabetu, nauruanski i romanizovani kvenijski jezik. Na bretonskom i jeziku u Rohindži, označava se nazalizacija prethodnog samoglasnika
Mnogi govornici portugalskog koriste ovo pismo u neformalnom internet jeziku da predstavljaju reč não (ne). Za razliku od mnogih drugih slova koja koriste dijakritičke znakove (kao što su Ü na katalonskom i španskom, i Ç na katalonskom, francuskom, portugalskom i ponekad na španskom), Ñ na španskom, galicijskom, baskijskom, asturijskom, leonskom, gvaranskom i filipinskom se smatra zasebnim slovom i ima svoje ime (na španskom: enje) i svoje mesto u azbuci (posle N).
Istorijski, dolazilo je od superskriptne skraćenice za udvostručeno N. Njegova azbučna nezavisnost je slična germanskom W, koja potiče od udvostručenog U (uprkos tome što izgleda kao da je formirano od udvostručenog V).
Računarski kodovi i korišćenje uredi
Dugme Ñ na španskoj tastaturi se nalazi desno od dugmeta L.
Znak | Ñ | ñ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | LATIN CAPITAL LETTER N WITH TILDE | LATIN SMALL LETTER N WITH TILDE | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 209 | U+00D1 | 241 | U+00F1 |
UTF-8 | 195 145 | C3 91 | 195 177 | C3 B1 |
Numerička referenca znaka | Ñ | Ñ | ñ | ñ |
Numerička referenca znaka | Ñ | ñ |