Đek Marinaj (alb. Gjekë Marinaj) je albansko-američki pesnik, pisac, prevodilac, književni kritičar,[1] i utemeljitelj Teorije protonizma[2] trenutno živi u Sjedinjenim Državama. Marinaj je bio prvi predsednik Društva albansko-američkih pisaca koje je ustanovljeno 2001. godine[2][3] i objavio je nekoliko knjiga poezije, proze i književne kritike. Marinaju je 2008. dodeljena Pjeter Arvnori Nagrada za književnost od strane QNK dela Ministarstva za turizam, kulturu, mladost i sport Albanije.[4]

Đek Marinaj
Đek Marinaj
Lični podaci
Puno imeĐek Marinaj
Datum rođenja( 1965-05-26)26. maj 1965.(59 god.)
Mesto rođenjaOblast Velika Malesija, Albanija
Zvanični veb-sajt
marinaj.info

Mladost i karijera uredi

Rođen 1965. godine u Velikoj Malesiji (severna Albanija). Marinaj je počeo karijeru pisanja kao ograničeni dopisnik objavljujući u brojnim albanskim medijima, prvo u lokalnim novinama u Skadru a onda u nizu albanskih državnih izdanja uključujući Zëri i Rinisë („Glas mladosti“), Luftëtari („Borac“), Vullnetari („Dobrovoljac“) i Drita (Zora).[5] U avgustu 1990. Marinaj je objavio protivkomunističku satiričnu pesmu pod nazivom „Konji“ (originalno albanski: Kuajt) i svestan predstojećeg hapšenja od strane komunističkog režima Marinaj je 12. septembra 1990. pobegao vlastima nezakonito prešavši albansko-jugoslovensku granicu i pobegao prvo u Jugoslaviju a kasnije u Sjedinjene Države.[6][7] U julu 1991. je stigao u San Diego a zatim otišao u Ričardson Texas. Marinaj je 2001. osnovao Udruženje albansko-američkih pisaca i delovao kao njegov predsednik sve do 2009. godine.[8] and served as president until 2009.[9]

Boravak u Srbiji uredi

U Podgoricu u Crnoj Gori je stigao na jutro 12. septembra 1990. Dve sedmice kasnije prebačen je u Srbiju gde je proveo nekoliko meseci u izbegličkom kampu Padinska Skela u blizini Beograda. Kasnije je premešten u hotel Avala, u planinsko turističko odmorište koje su Ujedinjene nacije preobratile u izbeglički kamp. Obezbedio je posao postavljajući telefonske linije, a slobodno vreme je provodio učeći srpski jezik. U maju 2011. u intervjuu za OMNIBUS TV Marinaj je izjavio da je jako zahvalan srpskom narodu na veoma dobrom odnosu prema njemu tokom teškog razdoblja u njegovom životu.[10]

Autorski intervjui uredi

Dok je živeo u Americi Marinaj je nastavio da radi kao novinar honorarac za albanske medije; njegov honorarni rad uključivao je intervjue sa Predsednikom Džordž H. V. Bušom,[11] devetim i trenutnim predsednikom Izraela Šimon Peresom i čuvenim svetskim fudbalerom Peléom.[2]

Konji uredi

Marinaj je svoju pesmu pod nazivom „Konji“ objavio u albanskim nacionalnim novinama Drita; na prvi pogled izgledala je kao jednostavna pesma o domaćim životinjama, ali je u stvari bila satirični, društveni i politički komentar o albanskom narodu koji je okupljen i doveden u tor od strane despotskog, komunističkog režima.[9] Pesma se pojavila u Driti 19. avgusta 1990. godine i odgovor je bio neposredan i nadmoćan, jer je čista smelost objavljivanja takve podrivačke pesme u državnim novinama zapanjila Albance (a ubrzo posle toga i međunarodnu zajednicu).[12], U roku od nekoliko sati primerci Drite su se rasprodali širom zemlje pa su ljudi počeli da prepisuju pesmu na komadiće papira i da dele jedni drugima u podzemnim prolazima, i na ulicama. Mesecima kasnije protestanti su skandirali pesmu preko megafona tokom protivvladinih demonstracija.[13] Sa ove tačke gledišta „Marinajeve reči su inspirisale slobodu i doprinele porazu komunizma u Albaniji.[14] Ipak, uvidevši da pesnici mogu biti i obešeni u centru grada zbog izražavanja sličnih ideja o slobodi i oslobođenju, Marinaj je shvatio da odmah mora da napusti zemlju; spakovao je nekoliko omiljenih knjiga, rekao porodici i prijateljima da ide na odmor i krenuo na osmosatni put preko planina u Jugoslaviju.[9]

Obrazovanje u Americi uredi

Posle obrazovanja u Albaniji, Marinaj je 2001. dobio diplomu sa više naučne škole Brukhevn Koledž .[15] Obrazovanje je nastavio na teksaškom Univerzitetu u Dalasu i tu je 2006. diplomirao Magna cum laude studije književnosti. Magistrirao je na istom predmetu 2008. Tri godine kasnije primio je svedočanstvo od Centra Akerman za studije holokausta.

Doktor filozofije uredi

Marinaju je 2012. teksaški Univerzitet u Dalasu dodelio doktorat. Njegova disertacija koja se fokusirala na istoriju i filozofiju usmene poezije na Balkanu i na teoriju prevođenja naslovljena je „Usmena poezija u albanskoj i drugim balkanskim kulturama: prevođenje lavirinata neprevodivosti".[16]

Teorija protonizma uredi

Kako izveštava The Dallas Morning News, Marinajeva teorija protonizma teži da kroz književnu kritiku „unapredi mir i pozitivno razmišljanje“.[2] Teorija protonizma predlaže da u svakom književnom delu postoje jake i slabe tačke, ali iznosi da lični interesi i predrasude kritičara utiču na to koliko će pažnje te tačke dobiti.[17] Marinaj je utemeljio teoriju protonizma 2005. kao odgovor na poplavu neopravdane, negativne kritike u istočnoevropskoj akademskoj zajednici koja je usledila nakon raspada komunizma i kao odgovor on je razvio protonizam da bi obezbedio zajedničke osnove na osnovu kojih bi kritičari nepristrasno mogli oceniti književno delo.[18] Protonizam se zasniva na temelju pet središnjih principa: istina, istraga, povraćaj, protonizmiotika i etika.[19]

Trenutno zanimanje uredi

Marinaj, između ostalih tečaja, podučava i Engleski jezik i komunikacije na Ričland Koledžu još od 2001.[20]

Objavljene knjige uredi

Marinaj je objavio nekoliko knjiga poezije, žurnalistike i književne kritike. Njegove tri knjige poezije uključuju Mos më ik larg (Ne napuštaj me), Infinit (Beskonačno), i Lutje në ditën e tetë të javës (Molitva osmog dana sedmice).[10] Osim toga objavio je knjigu autorskih intervjua pod nazivom Ana tjetër e pasqyrës (Druga strana ogledala), knjigu izabranih članaka i eseja pod nazivom Ca gjëra nuk mund të mbeten sekret (Neke stvari ne mogu ostati u tajnosti) i jednu knjigu književne kritike pod nazivom Protonizmi: nga teoria në praktikë (Protonizam: iz teorije u praksu).[13]

Prevodi uredi

Marinaj je radio kao gostujući urednik u Translation Review,[21] i preveo nekoliko knjiga sa engleskog na albanski jezik i dve sa albanskog na engleski uključujući i zbirku albanske usmene epske poezije (sa Frederikom Tarnerom (pesnik)) i uredio je više knjiga na oba jezika.[13]

Priznanja i kritike uredi

Marinaj je dobitnik Pjetër Arbnori nagrade za književnost od strane QNK, dela albanskog Ministarstva za kulturu 2008. godine.[7]

Reference uredi

  1. ^ Pai, Shin Yu (21. 7. 2007). „EDITOR'S NOTE”. Locuspoint. Pristupljeno 17. 4. 2012. 
  2. ^ a b v g Bever, Lindsey (4. 5. 2012). „Power of a poem” (PDF). Neighborgo. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  3. ^ Stock, Justin (18. 1. 2011). „Albanian-Americans Unite Through Love of the Written Word”. StamfordPatch. Arhivirano iz originala 22. 7. 2012. g. Pristupljeno 17. 4. 2012. 
  4. ^ „Professor and Student Cross the Balkans for Poetry”. The University of Texas at Dallas. 23. 6. 2011. Pristupljeno 17. 4. 2012. 
  5. ^ Montgomery, Gary. „Public Profile”. ALTA. Arhivirano iz originala 8. 11. 2012. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  6. ^ Dibrani, Shefqet (15. 12. 2003). „Sfidat e intelektualit” (na jeziku: Albanian). Bota Sot. Pristupljeno 18. 4. 2012. 
  7. ^ Editorial. „testimonials”. Illyria. Arhivirano iz originala 9. 3. 2013. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  8. ^ a b v Flynn, Brent (18. 8. 2005). „Albanian writers recognize 2 from UTD for translating poet”. The Dallas Morning News. Arhivirano iz originala 01. 10. 2017. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  9. ^ a b ATLA. „Public Profile”. ALTA. Arhivirano iz originala 8. 11. 2012. g. Pristupljeno 1. 5. 2012. 
  10. ^ Marinaj, Gjekë (26. 1. 2008). „Këlliçi i mikorofonit sportiv bën 70 vjeç, në SHBA.” (PDF) (na jeziku: Albanian). Gazeta Shekulli. Pristupljeno 12. 6. 2013. 
  11. ^ Dore, Eva (11. 11. 2011). „Fenomeni "Gjekë Marinaj" (na jeziku: Albanian). Shqip. Arhivirano iz originala 28. 03. 2022. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  12. ^ a b v Nicholson, Eric (28. 2. 2010). „Award carries poetic justice” (PDF). UTD Mercury. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  13. ^ Bever, Lindsey (4. 5. 2012). „Power of a poem” (PDF). The Dallas Morning News. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  14. ^ „News Note”. Brookhaven College. 10. 2. 2011. Arhivirano iz originala 24. 7. 2012. g. Pristupljeno 19. 4. 2012. 
  15. ^ media, UTD (6. 12. 2012). „Doctoral degrees awarded by U.T. Dallas”. UTD. Arhivirano iz originala 11. 03. 2022. g. Pristupljeno 2. 2. 2013. 
  16. ^ Dobrescu, Marius (avgust 2012). „Afinitatile culturale” (na jeziku: Romanian). Prietenul Albanezului. Arhivirano iz originala 19. 10. 2013. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  17. ^ Rexhepi, Afrim A. (decembar 2012). „Haiku and the theory of Protonism” (PDF) (na jeziku: Macedonian). Spektar. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  18. ^ Zogaj, Preç (3. 12. 2012). „teoria që sheh bardhë dhe lart” (na jeziku: Albanian). Mapo. Arhivirano iz originala 13. 12. 2017. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  19. ^ Gilmer, Jenni (16. 1. 2009). „This week’s RLC update – Marinaj awarded literature prize”. Richland College - Media & Newsroom. Arhivirano iz originala 5. 8. 2012. g. Pristupljeno 19. 4. 2012. 
  20. ^ "translation review" „Guest Editor” Proverite vrednost parametra |url= (pomoć) (PDF). Translation Review. jesen 2008. Pristupljeno 11. 2. 2013. 

Spoljašnje veze uredi