Đulvez (Đulves, Đulvaz, rum. Giulvăz) je naselje i sedište istoimene opštine, koja pripada okrugu Timiš u Rumuniji.[1][2] Nalazi se na nadmorskoj visini od 79 m.

Đulvez
Giulvăz
Crkva u Đulvezu
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Rumunija
OkrugTimiš
OpštinaĐulvez
Stanovništvo
 — (2011)1.298
Geografske karakteristike
Koordinate45° 32′ 56″ S; 20° 59′ 04″ I / 45.5489° S; 20.9844° I / 45.5489; 20.9844
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina79 m
Đulvez na karti Rumunije
Đulvez
Đulvez
Đulvez na karti Rumunije
Ostali podaci
Poštanski broj307225
Pozivni broj0256
Registarska oznakaTM

Prošlost uredi

Po "Rumunskoj enciklopediji" mesto se pominje 1355. godine. Između 1690—1700. godine ima tu 27 kuća. Mesto su kao spahiluk kupili 1781. godine Cincari, braća Naum i Konstantin Dadan. Pravoslavni hram je podignut 1808. godine.

Godine 1838. kupio je srpsku knjigu Pavel Dadanji,[3] zemljedržac Đulveski i Torontalske županije nadsolgabirov.

Đulvez je 1764. godine pravoslavna parohija u Čakovačkom protoprezviratu.[4] Do oko 1773. godine paroh u mestu bio je pop Joanikije Serbu (Srbin), rodom iz Rešenaru u Erdelju. Od 1773. godine on je monah u manastiru Partošu.[5] Austrijski carski revizor Erler je 1776. godine konstatovao da mesto pripada Čakovačkom okrugu i distriktu, a stanovništvo je pretežno vlaško.[6] U "Đulvezu" je 1797. godine popisano pravoslavno sveštenstvo. Zapisana su dva paroha, pop Gavril Popović (rukop. 1773) i pop Mihail Popović (1784) koji su se služili srpskim i rumunskim jezikom.[7]

Stanovništvo uredi

Prema popisu iz 2002. godine u naselju je živelo 1.144 stanovnika.[8]

Popis 2002. uredi

Etnički sastav prema popisu iz 2002. godine[8]
Rumuni
  
991 86,6%
Romi
  
87 7,6%
Mađari
  
31 2,7%
Nemci
  
23 2%
Srbi
  
7 0,6%

Reference uredi

  1. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  2. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  3. ^ Jovan Sterija Popović: "Pokondirena tikva", Novi Sad 1838.
  4. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1905.
  5. ^ "Srpski Sion", Karlovci 1907.
  6. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  7. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 8/2015.
  8. ^ a b „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08. 

Spoljašnje veze uredi