Janjinska hronika je srednjovekovni spis, nastao oko 1440. godine, koji predstavlja najduži i najobimniji izvor koji se bavi istorijom Epira u srednjem veku. Ona opisuje vladavinu Janjinom i Epirom, despota Tome Preljubovića (1366/13671384) i njegove supruge Marije Angeline (Nemanjić).

Toma i Marija, detalj ikone iz manastira Preobraženja u Meteora

Njen pisac nije poznat, a ranije se smatralo da su mu autori monasi Komnin i Prokul, zbog čega se ponekad naziva i Hronika monaha Prokula i Komnina. Njen prvi deo se bavi vladavinom Tome Preljubovića, kao i njegovom borbom sa lokalnim Albancima. Sam Toma je prikazan kao pohlepan i okrutan tiranin i pisac dela ima jasno izražen neprijateljski stav prema njemu. Drugi deo se bavi vladavinom njegove supruge Marije, ćerke Simeona Siniše Nemanjića, koja se neposredno posle Tominog ubistva 23. decembra 1384. godine preudala za njegovog zarobljenika, Isaula de Buondelmontija. Za razliku od Tome, Marija je prikazana kao pobožna i moralna žena.

Hronika se, posle njene smrti 28. decembra 1394. godine, nastavlja do 1399. godine, a pojedina njena izdanja sadrže i sporadične dopune, o događajima do 1417/1418. godine. Jedna od verzija Hronike, nastala je u XVIII veku i u njoj je prikazana samo vladavina Tome Preljubovića. Pored istorijskih prikaza, u Janjinskoj hronici se nalaze i podaci naseljima Srba i Albanaca u Epiru.

Literatura uredi

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi