Jelka Ređep
Jelka Ređep (Novi Sad, 27. april 1936 — Novi Sad, 18. decembar 2014) bila je srpski istoričar književnosti i univerzitetski profesor.
Jelka Ređep | |
---|---|
Datum rođenja | 27. april 1936. |
Mesto rođenja | Novi Sad, Kraljevina Jugoslavija |
Datum smrti | 19. decembar 2014.78 god.) ( |
Mesto smrti | Novi Sad, Srbija |
Zanimanje | univerzitetski profesor |
Biografija[1] uredi
Rođena je kao Jelka Petrović u Novom Sadu, u kome se školovala i gradila profesorsku i naučnu karijeru. Osnovnu školu i gimnaziju završila u Novom Sadu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na Grupi za jugoslovensku književnost i jugoslovenske jezike (1959). Doktorirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. U stručnim i širim krugovima Jelka Ređep važila je za izuzetnog stručnjaka za srednjovekovnu književnost, kojoj je posvetila niz studija, monografija i antologija. Bila je u braku sa Draškom Ređepom. Preminula je 18. decembra 2014. u Novom Sadu.
Akademska karijera uredi
U zvanje asistenta na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu izabrana je 1963. na predmetima Srednjovekovna književnost i Narodna književnost. Izabrana je za vanrednog profesora 1979, a za redovnog profesora 1988. Bila je i šef Odseka za srpsku književnost i koordinator postdiplomskih studija.
Od posebne važnosti su njeni radovi na temu ubistava vladara u funkciji slojevitog i totalnog poimanja kulturnog i književnog ambijenta našeg srednjeg veka. Magistrirala je sa tezom „Motiv o rođenju Sibinjanin Janka u staroj i narodnoj književnosti”, a doktorirala radom „Priča o Kosovskom boju”. Bila je gostujući profesor na univerzitetima u Berlinu, Haleu i Regenzburgu.
U svojim delima negovala je kriticizam kao veliku vrednost, a njena nova čitanja poznatih starih rukopisa i dokumenata, udružena sa pronalascima novih izvora, donosila su značajne naučne rezultate. Glavna tema kojom se bavila je komparativno izučavanje srednjovekovne i narodne književnosti, odnosno međusobnih uticaja i prožimanja narodne i pisane književnosti. Istraživala je živote ličnosti koje su obeležile srednjovekovnu srpsku istoriju, a posebno književnost, bilo da su sami stvarali ili su o njima pisana književna dela. Sistematski je izučavala Hronike grofa Đorđa Brankovića i ovoj temi je posvetila više članaka i obimnijih studija. Poslednje objavljeno delo, Greh i kazna Božija, o sudbinama, bitkama i predanjima srpskog srednjeg veka, čini niz veoma značajnih radova koji su bili rasuti po raznim časopisima i zbornicima. Mnogobrojne generacije studenata pamtiće je kao izuzetnu profesorku, a istoričari književnosti kao vrhunskog stručnjaka čija dela su nezaobilazna u proučavanju srpske srednjovekovne književnosti.
Druge stručne aktivnosti uredi
Bila je aktivna u radu kulturnih i naučnih ustanova: Tribine mladih, Matice srpske, Vukove zadužbine i SANU. Bila je članica Odbora SANU za Kosovo i Metohiju, članica redakcije Kosovskometohijskog zbornika, urednica Svezaka Matice srpske. Jedna je od osnivača kongresa i kulturne manifestacije „Dani srpskog duhovnog preobraženja” u Manasiji i Despotovcu.
Nagrade i priznanja uredi
- Povelja Udruženja univerzitetskih nastavnika i naučnika Vojvodine u Novom Sadu.
- Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije.
- Novembarska povelja grada Novog Sada, 1994.
- Vukova nagrada, 1995.
- Nagrada „Milica Stojadinović Srpkinja”, 2006.
- Povelja Udruženja književnika Srbije, za životno delo, 2011.
- Nagrada „Pavle Marković Adamov”, 2013.
- Nagrada na Međunarodnom sajmu knjiga u Novom Sadu za izdavački poduhvat godine, 2014.
Dela uredi
Autorske knjige uredi
- Priča o boju kosovskom, Novi Sad – Zrenjanin, 1976. COBISS.SR-ID - 102227719[mrtva veza]
- Legenda o kralju Zvonimiru, Novi Sad 1987. COBISS.SR-ID - 30586631[mrtva veza]
- Grof Đorđe Branković i usmeno predanje, Novi Sad 1991. COBISS.SR-ID - 3969799[mrtva veza]
- Sibinjanin Janko: legende o rođenju i smrti, Novi Sad 1992. COBISS.SR-ID - 53029639[mrtva veza]
- Kosovska legenda, Novi Sad 1995. COBISS.SR-ID - 53029639[mrtva veza]
- Ubistvo vladara: studije i ogledi, Novi Sad 1998. COBISS.SR-ID - 135646471[mrtva veza]
- Geneza Hronika grofa Đorđa Brankovića, Novi Sad 2004. COBISS.SR-ID - 197411591[mrtva veza]
- Bistru vodu zamutile: svađa kćeri kneza Lazara, Beograd 2006. COBISS.SR-ID - 127785996[mrtva veza]
- Stare srpske biografije, Novi Sad 2008. COBISS.SR-ID - 232408583[mrtva veza]
- Katarina Kantakuzina: grofica Celjska, Beograd 2010. COBISS.SR-ID - 180361996[mrtva veza]
- Grof Đorđe Branković o sultanu Sulejmanu Veličanstvenom, Beograd 2012. COBISS.SR-ID - 193511180[mrtva veza]
- Greh i kazna božija: sudbine, bitke i predanja srpskog srednjeg veka, Novi Sad 2013. COBISS.SR-ID - 281209863[mrtva veza]
Priređene knjige uredi
- Đorđe Branković, Hronika Slovena Ilirika, Gornje Mezije i Donje Mezije, Novi Sad 1994. COBISS.SR-ID - 70137095[mrtva veza]
- Boj na Kosovu, Novi Sad 1995. COBISS.SR-ID - 53291015[mrtva veza]
- Narodne pesme o Kosovskom boju, Beograd 1997. COBISS.SR-ID - 55682316[mrtva veza]
- Đorđe Branković, Hronike, Novi Sad 2004. COBISS.SR-ID - 197912839[mrtva veza]
- Žitije kneza Lazara, Novi Sad 2010. COBISS.SR-ID - 243572231[mrtva veza]
Galerija uredi
-
Jelka Ređep i Draško Ređep, u mladosti
-
Jelka Ređep i Draško Ređep, u starosti
Reference uredi
- ^ Lotina, Radmila (18. 12. 2014). „IN MEMORIAM: Jelka Ređep (1936–2014)”. Dnevnik. Pristupljeno 17. 3. 2022.