Jovan Dolgač
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Jovan Cvetković (1860 — 1915), poznat kao Jovan Dolgač, je bio četnički vojvoda u Staroj Srbiji (današnjoj Severnoj Makedoniji).
Jovan Dolgač | |
---|---|
Puno ime | Jovan Cvetković „Dolgač“ |
Datum rođenja | 1860. |
Mesto rođenja | Košino, Osmansko carstvo |
Datum smrti | 1915. |
Biografija uredi
Rodio se u selu Košino na planini Babuni. Kao mlad bavio se krijumčarenjem oružja sa bratom Zmejkom Cvetkovićem. Braća su naknadno ušla u organizaciju VMRO-a, u želji da se bore protiv Turaka i albanskih kačaka.
Dolgač je do 1904. bio član VMRO. Razočaran bugarizatorskim napadima sopstvene organizacije na srpska prilepska sela 1904. Zajedno sa Gligorom Sokolovićem ulazi u srpsku četničku organizaciju i postaje vojvoda prilepske čete. Ubio je rođenog brata Zmejka pošto ovaj nije hteo da priđe srpskoj organizaciji. Učestvovao je u borbama kod Mukosa, 1905. Krape 1906. u rejonu gorskog štaba zapadnog Povardarja. Učestvovao je u Prvom balkanskom ratu gde se istakao u Kumanovskoj bici i borbama na Mukosu. U delu Grigorija Božovića Striko Dolgač prkazan je kao tip starog hrišćanskog hajduka, koji odbija da veruje da je Srbin muslimanske vere u njegovoj četi Srbin a ne Turčin. Tako je postao otelotvorenje balkanskog shvatanja religije kao vododelnice nacije. Zbog napada na tursku svatove 1913. uhapšen je od strane srpskih vlasti da bi po izbijanju Drugog Balkanskog rata oslobođen i stavljen pod oružje. Godine 1915. postavljen je, kao već ostareo, za seoskog poljaka. Ubijen je iste godine od strane bugarskih četnika.
Literatura uredi
- Narodna enciklopedija (1927. g.), Miomir Milenović, urednik Politike.
- P. Pejčić, Četnički pokret u Kraljevini Srbiji 1903-1918, Kragujevac 2007.s. 382.
- V. Trbić, Memoari, Sećanja i doživljaji vojvode veleškog, Beograd 1996. knjiga 2,39-46.
- Stanislav Krakov, Plamen četništva, Beograd 1930.
Spoljašnje veze uredi
- Biografija Jovana Dolgača Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. novembar 2015)